II dio: Konzumerizam kao vrhunac pojave shopping centara
Francuski antropolog Marc Augé stvara pojam ''nemjesta'' (non-place) pod kojim podrazumijeva prostore postmodernističkog doba, beshistorijske, neantropološke, u potpunosti vještački stvorene. Pored aerodroma, željezničkih stanica, hotelskih lanaca, takvim smatra i trgovačke centre koji primarno postoje zbog trgovine i prolaza.
Postoje i pisana djela koja su se bavila problematikom i specifičnošću trgovačkih centara, kao što su ''The Malling of America'' (W. Kowinski, 1985.), ''Why We Buy'' i ''The Call of the Mall'' (P. Underhill, 2000. i 2004.), u kojima se problematizuje fenomen trgovačkog centra na popularan način.
Ideologija socijalizma ignorisala je pojave potrošačkog konzumerizma prepoznavajući u njima tek argumente u prilog tezama o zapadno-kapitalističkoj socijalnoj i kulturnoj dekadenciji.
Što se tiče antropološke taktike i oblicima otpora potrošačkom društvu, izdvajaju se neka antikonzumeristička udruženja kao što su ''Adbuster'' i ''Yomango''. Ova udruženja kroz različite aktivnosti (od krađe po trgovačkim centrima do radio jamming - piratskih upada na javne frekvencije i njihovu privremenu uzurpaciju u svrhu nezavisne komunikacije) promovišu načela racionalnog trošenja resursa i jednostavnog životnog stila naspram opsesivnog vrtloga potrošačkih želja i potrošnje.
U tom kontekstu, pojavljuju se pojmovi etičkog konzumerizma i osviještene potrošnje koji označavaju principe etičkog odnosa prema kupovini i
potrošnji, te neeksploatorski odnos prema ljudima, životinjama i prirodnom okruženju. Upravo zbog moralizatorske note odnosa prema konzumerizmu, pripisuju im se elementi kvazimarksističkog elitizma.
Buy Nothing Day
''Buy Nothing Day (BND)'' - dan nekupovine je međunarodni dan protesta protiv konzumerizma. U Sjevernoj Americi, ovaj dan se obilježava zadnje subote u mjesecu novembru, a osnivačem se smatra umjetnik Ted Dave iz Vancouvera, Kanada. Prvi BND je organizovan u septembru 1992. godine. Da
nas se različitim vrstama skupova i formama protesta pokušava skrenuti pažnja na problem pretjeranog globalnog konzumerizma, a pored gradskih ulica, najčešće mjesto za ovakvo izražavanje negodovanja su upravo tržni centri.
Konzumerizam s kraja 1990-tih i početka ovog stoljeća u Evropi istraživači vide kao promišljeni akt strateškog odlučivanja, koji vodi nastanku sintagmi dugotrajnog konzumerizma i uravnotežene potrošnje. Buduća će istraživanja fenomena konzumerizma nesumnjivo morati uključivati i pitanja globalnih ekonomskih, političkih i socijalnih pojavnosti.
Trend konzumerizma nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu gdje je također prisutan nagli porast trgovačkih centara, hipermarketa, supermarketa i diskontnih lanaca od početka ovog stoljeća. Izgradnja ovih objekata je posebno izražena u i oko većih gradova, u blizini važnih putnih komunikacija ili graničnih prijelaza.
