Intervju: Mirna Krpo, izazovi i potencijali zelene priče u BiH

Slijedeći evropske i svjetske trendove, pejzažna arhitektura - čiji je zadatak dizajnirati intervencije u prostoru, koje će dati jedinstveni odgovorna ekološke, društvene i estetske izazove današnjeg koncepta življenja, i u našoj zemlji dobija sve značajnije mjesto.

Landcape studio AvliYa, uhvatio se u koštac sa ovim izazovima u BiH, te je vrlo brzo prepoznat kao mjesto profesionalnih usluga i unikatnih rješenja u oblasti pejzažne arhitekture, dizajna i biodekoracije.

U razgovoru za „Sarajevo Construction“, o važnosti pejzažne arhitekture za izgradnju okoliša i održivi razvoj, ispred Landcape studio AvliYa govorila je Mirna Krpo, pejzažna arhitektica u Bosni i Hercegovini.

sa-c.net: Čime se bavi studio pejzažne arhitekture u BiH?

M.K.: Landscape studio AvliYa isključivo se bavi uređenjem pejzažnih segmenata, uključujući eksterijere i enterijere. U enterijerima,prvobitno se fokusiramo na vertikalne zelene zidove, trudimo se da ljudima koji nemaju mogućnost stvorimo zelenu oazu u okruženju, dok u eksterijerima, nudimo usluge uređenja bašti, avlija, kao i većih zahvata oko industrijskih objekata, zelenih javnih površina. Uz to nam je jako bitno da budemo što unikatniji, te da unesemo dozu profesionalnog “landscape” dizajna. Ono što bih također istakla je da smo u studiu radili na unikatnim eko-proizvodima, kao što su terarijumi, kokedama – japanska varijanta uzgoja biljke koja živi bez saksije u kugli od mahovine.

Inspiraciju pronalazimo najviše u “zelenim fasadama” ili kako ih još nazivaju vertikalnim baštama s kojima se prvi put susrećemo kod botaničara Patrick Blanca i koje predstavljaju estetski dodatak urbanom ili ruralnom okruženju te ujedno čine ambijent ugodnijim i privlačnijim za boravak.
Iako se razvija polahko, struka pejzažne arhitekture je ključna za izgradnju okoliša i ključna je za budući razvoj bilo koje vrste pejzaža bez obzira na razmjer ili veličinu. Nedavno sam pročitala da Pariz želi do 2020. imati 100 hektara zelenih zidova i krovova, a da na barem trećini od toga treba rasti hrana. Predivno! Želim vjerovati da ćemo i mi težiti ka tome, da ozbiljnije pristupimo izgradnji „zelenih gradova“ Bosne i Hercegovine. S obzirom na potencijal ove države, pretvarajući ravne krovove u horizontalne bašte i fasade u vertikalne bašte dobili bismo „sliku zelenog plusa“.

sa-c.net: Šta je ''lajt motiv'' i cilj djelovanja pejzažnih arhitekata?

M.K.: Cilj nam je da probudimo svijest u ljudima te da počnu shvatati razliku između hortikulture i pejzažne arhitekture. Pejzažna arhitektura je zapravo spoj hortikulture I arhitekture, što daje sliku kompletnog dizajna pejzaža. Pejzažna arhitektura, pored osnovnih stavki koje nudi hortikultura, ima još i dizajniranje, odnosno konkretno projektovanje, od urbanog mobilijara, do staza, ograda i ostalih segmenata koje inžinjer hortikulture ne daje u okviru svog projektovanja.

sa-c.net: Globalne politike danas intenzivno promovišu održivi razvoj, zaštitu okoliša, smanjenje emisija stakleničkih gasova, u različitim privrednim sektorima. Gdje pejzažna arhitektura pronalazi svoje mjesto u ovoj zelenoj priči?

M.K.: Zelena arhitektura, ekološka ili održiva, dio je jednog šireg koncepta o kojem se u posljednje vrijeme sve više govori. Zelena arhitektura. Organska arhitektura. Vernakularna arhitektura. Ekološki dizajn. Održivi dizajn. Održivo stanovanje. Obnovljiva energija u stanovanju. Pasivna kuća. Jedno je zajedničko, iako postoji niz razlika u konceptima, u svim pomenutim formama ove gradnje, a to je ekološka svijest o životnoj sredini prilikom izgradnje životnog prostora. Ideja smanjenja štetnih posljedica čovjekovog prisustva na planeti, podstakla je eksperte u različitim oblastima da nađu korisna rješenja. Segmenti pejzažne arhitekture su jedno od tih rješenja.
Biljke su zeleni čuvari harmonije svakog prostora. Biljke su živa energija, pa zato zahtjevaju stalnu brigu i njegu, pa nas time i podstiču na brižnost i davanje ljubavi. Osim što proizvode kisik neophodan za sva živa bića, one nam daju i hranu što znači da u svakom pogledu čovjek ovisi o biljkama. Jako je važno upravo iz tih razloga poznavati biljke, brinuti se o njima, kao i širiti znanje o važnosti njihovog postojanja.

sa-c.net: Koliko zapravo ovakva vrsta arhitekture utiče na one koji u takvim prostorima borave?

M.K.: Naučno je dokazano da svaki segment zelenila, naročito biljke koje imaju svojstva pročišćavanja zraka, odnosno regulisanje koncentracije zagađenosti zraka, doprinose pozitivnom učinku na čovjeka.

sa-c.net: Spomenuli ste kako ljudi u BiH zapravo još uvijek ne poznaju razliku između pejzažne arhitekture i hortikulture. Kakvo je tržište u BiH i regionu, i koliko su ljudi zapravo zainteresovani za takvu vrstu usluga i proizvoda?

M.K.: Iako je jos uvijek prisutno nerazumijevanje same struke, imali smo srecu da ipak nasim dosadasnjim radom upoznamo jedan dio klijentele koji su prepoznali nas rad od samog pocetka, te zahvaljujuci njima smo prosirili nase usluge i zainteresovanost koja raste iz dana u dan.

sa-c.net: Ko su AvliYini klijenti u BiH i kakvi projekti i usluge su najčešće traženi?

M.K.: Ako uzmemo u obzir da je AvliYa zadnje tri godine aktivna na tržištu, primjetno je da je u zadnjih godinu dana klijentela postala zaista raznovrsna, od IT kompanija do ugostiteljskih objekata, vlasnika kuća i stanova. Svi teže da imaju makar “kvadrat” zelenila u prostoru u kojem borave.

sa-c.net: Kakvi su komentari i utisci klijenata po završetku posla? Da li oni ustvari vide razliku u odnosu na konvencionalna rješenja koja bi primijenili?

M.K.: Zaista klijenti, po završenom projektu vide razliku i svojim reakcijama potvrđuju pozitivno oduševljenje. Nakon izvjesnog perioda u razlicitom godisnjem dobu, kada i sama vegetacija poprima druge forme i obilke u pejzažu, prateći sami razvoj slike, klijent postaje zasigurno sve zadovoljniji. Trudimo se takodjer da u nasim rjesenjima dizajna stvorimo koloritne pejzaže kako bi njihov boravak bio ugodniji.

sa-c.net: Da li je pejzažna arhitektura trenutno u BiH luksuz ili je to vrsta usluga koje su ipak pristupačne našim ljudima?

M.K.: Zavisi za koga, kao što sam rekla, klijentela je raznovrsna, ali da je luksuz, ne bih to baš tako definisala, zato što vrijeme u kojem živimo i prema kojem se ide, traži tu pejzažnu arhitekturu i njene segmente sve više i više. Tako da vjerujem da i ovo što smo do sada uspjeli realizovati je tek prvi korak i zasigurno sam optimistična da ćemo za par godina postići još bolje rezultate, te da ćemo biti još jači na tržištu za promovisanje pejzažne arhitekture.

sa-c.net: Koji su do sada najizazovniji projekti na kojima ste radili, i na koje ste projekte posebno ponosni?

M.K.: Projekat Roditeljske kuće za djecu oboljelu od raka predstavlja posebno mjesto u mom srcu. Kada sam dobila ponudu prije dvije godine da budem dio projekta nisam mogla ni zamisliti kojim putem će nas odvesti. Osjetila sam veliku odgovornost prema djeci i roditeljima. Djeca su mi bila velika inspiracija. Stvarajući njihove zelene oaze iz dana u dan javljala se dodatna motivacija da im s projektom omogućimo sto ljepse dane dok borave u kući. Poigrala sam se s bojama rastinja, dekorativnim popločanjem i urbanim mobilijarom. Od idejnog projekta, došli smo na kraju do realizacije uz pomoc divnih ljudi koji su nam bili velika podrška kako finasijski, tako i moralno. Priča zelene oaze oko Roditeljske kuće nastavila se širiti, tako da smo kroz akcije „Biljka za osmijeh roditelja i djeteta“ i „Djeca farbaju za djecu“ uspjeli izgraditi pejzažne segmente zelenog krova, terase, bašte i dječijeg parka. Akcije postaju dio tradicije što me čini jako sretnom.

sa-c.net: Na čemu ste trenutno angažovani?

M.K.: Obzirom da je u toku sezona, trenutno radimo na 5 različitih projekata u različitim kantonima, tako da je i to samo po sebi izazov, jer zbog različitih klimatskih uslova, biljke koje koristimo u Bosni, zasigurno ne koristimo na području Hercegovine. To je dodatni izazov s kojim se igramo po pitanju pejzažnog dizajna. Radimo par ugostiteljskih objekata sa vertikalnim vrtovima, i vanjsko uređenje dvije industrijske zone.

sa-c.net:  U čemu je najveće umjeće održavanja biljaka? Da li je za to zapravo presudna vrsta klimatskih uslova, vrste biljaka koje su korištene, način održavanja?

M.K.: Prije nego konkretno pristupimo projektima, naglasila bih da jos i radimo analize tla i klime, kako bismo mogli preporučiti što stručnije i kvalitetnije rješenje za potrebe klijenta.
Nažalost naše pejzažno i hortikulturno uređenje je jako loše i po tom pitanju smatram da se premalo se ulaže u sliku grada na tom polju. Upoznati s tom činjenicom trudumo se uložiti maksimalni trud i znanje kako bismo poboljšali sliku zelenih površina. Ljudi jos uvijek nemaju „naviku“, razvijenu savjest o zelenim površinama. Vjerujem da ce se to promijeniti jednog dana. Imala sam priliku živjeti u Sloveniji, koja me mogu reci i „odgojila“ na bajkovitim zelenim površinama. Jos kao dijete se sjecam tog mirisa i slike predivnih pejzaza. Svaka kuca je imala predivne vrtove, svaki grad čist i uređen park. I to je upravo slika u koju želim istinski vjerovati i vidjeti u svojoj Bosni i Hercegovini.

sa-c.net:  Da li imate neke posebne zahtjeve od strane klijena tako jina neki način prave barijere u Vašem radu i etičkom segment Vaše profesije?

M.K.: Pri završetku radova trudimo se omoguciti klijentu sto vise informacija uz specifikaciju primjenjenih biljaka kako bi na vrijeme sprijecili njihovo propadanje i uništavanje, kao i dati adekvatne odgovore na sva postavljena pitanja od strane klijenta.

sa-c.net: Kakvi su Vam planovi za buduće unaprijeđenje? Govorili ste kako pejzažnu arhitekturu vidite kao perspektivnu granu za razvoj u budućnosti BiH, kako AvliYa planira dati svoj dio doprinosa razvoju zelene priče Bosne i Hercegovine?

M.K.: Smatram da smo tek na početku razvijanja naših ideja i usluga, tako da se nadam u narednih par godina da ćemo uspjeti da proširimo naše kapacitete na području cijele Bosne i Hercegovine, kao i regiona.
Do sada smo imali najviše prilike raditi na području grada Sarajeva I jako smo sretni i ponosni da smo prve pečate našeg rada upravo ostavili u prijestolnici Bosne I Hercegovine. Grad koji je bio pod utjecajem spoja civilizacija i dan danas odražava bogatu sliku tradicionalnih prostora graditeljskog naslijeđa, koji za samu budućnost ovog grada mogu i dalje služiti kao primjer bioklimatskih prostora u savremenom projektovanju urbanih matrica.
Zaista je lijep osjećaj kada je čovjek u mogućnosti prošetati gradom i usput vidjeti „pečate“ rada kako rastu i poprimaju nakon izvjesnog perioda novu formu u prostoru. Iako sam se sa svojim timom susretala u početku na predrasude o samom značenju pejzažne arhitekture, danas sa sigurnošću možemo potvrditi da, biti ustrajan, glavni je ključ uspjeha.

 

• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
• Click to open image! Click to open image!
•