Mostar | Construction News

29 Avg 2017 11:37 #6562 by Fache
TEHNIČKI OPIS PROJEKTA REKONSTRUKCIJE ULICE BRAĆE FEJIĆA U MOSTARU



UVOD

Nastavak stare historijske jezgre Mostara prema sjeveru na lijevoj obali rijeke Neretve je ulica Braće Fejića.Fejićeva ulica se proteže od profila mosta Musala do ulice Mala Tepa, a dužina ulice je cca 600 m. Sa istočne strane se nalazi ulica Maršala Tita , a na zapadnoj strani je rijeka Neretva. Vezu između Fejićeve ulice na istok i zapad obezbjeđuje 18 ulica ili sokaka. Na zapadnoj strani su: ulica Ose Grebe, ulica Hadžajlića, ulica Husrefovića, ulica Braće Fejića-bočna, ulica Faladžića, ulica Kljunova, ulica Kresina, ulica Behlilovića, ulica Solakovića, ulica Biščevića Trg 1 maj. Na istočnoj strani su: ulica Huse Maslića, ulica Alice Rizikala, ulica Karadžozbegova, ulica Telčeva, ulica Šerifa Burića, ulica Soldina. Projektnim zadatkom je predviđena rekonstrukcija vodovodnih i kanalizacionih instalacija u Fejićevoj ulici i svim spojnim ulicama.

POSTOJEĆE STANJE

Na koncepciju rješenja značajno utječe postojeća infrastrukturna situacija na predmetnom području.

VODOVOD

Kompletno područje obuhvata projekta je obuhvaćeno vodovodnom mrežom. Ulicom Braće Fejića je položena vodovodna cijev profila DN 250 mm od ljevanog željeza, i to od sjevernog početka ulice do profila Karađozbegove džamije. Dalje se nastavljaju dvije cijevi profila 150 mm i 100 mm, obje od ljevanog željeza. Najmlađe cijevi u ulici Braće Fejića su starije od 40 godina. U bočnim ulicama također postoje cijevi čiji se profili kreću do 125 mm. Ulice na istočnoj strani su prespojene na cijev u ulici Maršala Tita profila DN 250 mm. Pojedine bočne ulice su tokom zadnjih petnaestak godina rekonstruisane i u njih su položene nove vodovodne instalacije, ali trase rekonstruisanih cijevi u većini slučajeva dolaze u koliziju sa novoprojektovanim instalacijama, te će ih biti potrebno pomjeriti, ako je to moguće ili potpuno zamijeniti. Šta će se uraditi , odrediti će nadzorni inžinjer nakon što se izvrši otkopavanje postojećih instalacija. Svi objekti u zoni obuhvata imaju kućne vodovodne priključke, ali ti podaci većinom nedostaju u katastru podzemnih instalacija. Pošto će ulazi vodovodnih instalacija u objekte ostati na istim mjestima ovo otežava projektovanje . Projektant nije u mogućnosti da ucrta položaj priključka, već će ga samo moći predvidjeti u predmjeru radova. Nadzorni inžinjer će nakon što se otkopa postojeći vodovodni priključak odrediti poziciju novog priključka na istom mjestu gdje je bio stari.

KANALIZACIJA

Kompletno područje obuhvata projekta je obuhvaćeno kanalizcionom mrežom. Kanalizciona mreža je mješovita i većinom su u pitanju zidani kanali koji su locirani odmah ispod površine. Kanali otpadnu vodu odvode u rijeku Neretvu. Od sjevernog početka ulice Braće Fejića do križanja sa ulicom Huse Maslića je položena cijev profila 500 mm, a dalje do Solakovića sokaka je položena cijev profila 600 m. Nagib cijevi je od 0.35 % do 0.5 %, a dubina je u skladu sa standardima i normama.Ova cijev do sada nije stvarala probleme u radu, te će se nakon otkopavanja ove cijevi i uvida u stanje cijevi odlučiti da li je ovu cijev potrebno rekonstruisati ili ne. Kroz bočne ulice i sokake su položeni kanali mješovite kanalizacije raznih dimenzija, od 30 x 30 cm do 80 x 60 cm. Nagib kanala prati nagib ulice, a položeni su neposrdeno ispod asvalta. Većinom su izgrađeni od kamena. Putem ovih kanala se vrši evakuacija otpadnih i oborinskih voda sa područja Fejićeve ulice, Titove ulice, naselja Brankovac i dijela naselja Mazoljice. Količine oborinskih voda koje se sa strmih padina naselja Brankovac slijevaju prema ulici Braće Fejića su značajne i kanali ih ne uspijevaju sve transportovati prema Neretvi, te dolazi do razlijevnja voda po ulicama i tečenja vode ulicama prema Neretvi. Profili i položaj glavnih kanala su prikazani na master planu kanalizacione mreže Mostara.

OSTALA INFRASTRUKTURA

U ulici Braće Fejića se nalaze infrastukturne instalacije Telekoma, Elktrodistribucije, kao i instalacije kablovske televizije. Ove instalacije nisu postavljane planski, već su položene na svim dijelovima ulice, te će sigurno dolaziti do kolizije sa novoprojektovanim instalacijama.

Instalacije kanalizcije i vodovoda su zbog svoje veličine i cijene, instalacije prvog reda te će u slučaju kolizije biti potrebno izmjestiti instalacije Telekoma, Elktrodistribucije, kao i instalacije kablovske televizije.

KRITERIJI TEHNIČKOG RJEŠENJA

Glavna vodovodna cijev koja će prolaziti ulicom Braće Fejića će biti smještena u AB kanal i zaštićena od vanjskih opterećenja te je u skladu sa tim odabran i materijal. Projektant je razmatrao cijevni materijal od duktila i cijevni materijal od PEHD-a, ali je zbog polaganja cijevi u AB kanal i manje cijene investicije odabran cijevni materijal o PEHD-a PE 100. Spajanje cijevi će se obaviti sučeonim varenje po uputstvu proizvođača cijevi. Varenje cijevi mogu obaviti samo obučeni odnodno atestirani varioci koji posjeduju cvertifikat o završenoj obuci za varenje PEHD cijevi. Zbog polaganja velikog broja instalacija u relativno uskim ulicama, odabrano je da se čvorišta rade bez komora, sa armaturama i fitinzima bezflanšnog sistema, a koji su predviđeni za ugradnju direktno u zemlju te posjeduju potrebnu epoksidnu zaštitu u skladu sa Evropskim normama. Priključci će se raditi sa elktrofuzionim ogrlicama koje imaju ukonponiran ventil i dugi izvod, a za osnovnu priključnu cijev je odabrana PEHD cijev profila 32 mm. To je urađeno da se u budućnosti ostavi dovoljno prostora za ugradnju novih vodomjera bez raskopavanja ulica, jer je na cijevi 32 mm moguće ugraditi tri vodomjera ¾“, koji su standard da stambene objekte.

Projektom „Mostar Urban Environmental and Water Quality Plan” urađenim od strane MW Harza USA i Integra Mostar 2004 godine je definisan budući kanalizacioni sistem grada Mostara. Predviđena je izgradnja separatnog kanalizcionog sistema na lijevoj obali rijeke Neretve. Predviđena je izgradnja dva kanalizciona kolektora na lijevoj i desnoj obali rijeke Neretve i uređaj za prečiščavanje otpadnih voda u južnoj zoni. Tokom 2009. i 2010. godine firma General Water Consult Corp.oration Wienna i Zavod za Vodoprivredu Sarajevo su uradili idejni i glavni projekat “Projekat glavnih obalnih kolektora središnje zone Grada Mostara”. Ovim projektom je predviđena izgradnja lijevoobalnog kolektora ulicom Maršala Tita, a sve otpadne vode iz nižih naselja od kolektora trebaju se prepumpavati u kolektor. Navedenim projektima je definisano da se postojeći mješoviti kanalizacioni sistem u ulici Braće Fejića i bočnim ulicama treba zamijeniti novim separatnim kanalizacionim sistemom.

U ovom trenutku glavni lijevoobalni kolektor se još nije počeo graditi (izgrađeno je 3 km desnoobalnog kolektora), i sigurno neće biti izgrađen do početka radova u Fejićevoj ulici, te je pred projektanta postavljen dodatni zahtjev. Projektno rješenje treba biti takvo da separatni kanalizacioni sistem treba funkcionisati bez izgrađenog glavnog lijevoobalnog kolektora, a po izgradnji istog da se fekalne otpadne vode mogu transportovati u novi kolektor bez raskopavanja Fejićeve ulice i bočnih ulica. Od projektanta je također zahtjevano da se kanalizcioni sistem isprojektuje tako da se može fazno graditi. Pri projektovanju su usvojeni projektni kriteriji iz projekta “Projekat glavnih obalnih kolektora središnje zone Grada Mostara”. Specifična potrošnja vode domaćinstava po stanovniku je 225 l/s, a specifična potrošnja vode privrede po zaposleniku je 150 l/s. Koeficijent dnevne neravnomjernosti je 1.4, a koeficijent satne neravnomjernosti je 2. Mjerodavni kišni intezitet je usvojen inteziteta i = 162 l/s/ha, trajanje oborina od 20 minuta i povratni period od 2 godine. Proračunski koeficijent oticanja je 0,6 i 0,85. Kao bitan preduslov na kvalitet kanalizacionog sistema, ističe se njegova vodonepropusnost. Kako bi se ona postigla moraju se odabrati odgovarajuće vodonepropusne cijevi s kvalitetno riješenim spojevima koje onemogućuju iscjeđivanje otpadnih voda u okoliš ili infiltraciju podzemnh voda u kanalizcioni sistem.

U skladu sa projektom “Projekat glavnih obalnih kolektora središnje zone Grada Mostara” koji je za cijevni materijal odabrao korugirane cijevi od pilietilena visoke gustoće (PEHD cijevi) obodne krutosti SN 8, usvojen je isti cijevni materijal. Svi budžeti i dimenzionisanje je izvršeno sa korugiranim cijevima od pilietilena visoke gustoće obodne krutosti SN 8. Da bi se spriječilo začepljenje, odnosno olakšalo pročiščavanje kanalizcionih cijevi, ograničava se korištenje veličine profila bez obzira na ispunjenost profila i veličinu minimalne brzine tok. Kao minimalni profil za oborinsku kanalizaciju usvojen je profil za vanjske kanalizacine korugirane PEHD cijevi DN 250 mm, a za fekalnu kanalizaciju profil DN 200 mm. Za funkcionalnost kanalizacionog sistema tokom eksploatacije je vrlo važan ispravan odabir uzdužnog pada kanala, a koji je u vezi sa minimalno dozvoljenom brzinom tečenja. Prema Njemačkim standardima ATV-A-110E, uz pretpostavku ispunjenosti kanala 50 %, vrijednost minimalno dopuštenih brzina i kritičnih padova prikazane su u sljedećoj tabeli. Za manja punjenja kanala 0,1-0,3 date veličine minimalno dopuštenih brzina potrebno je povećati za 10 %.



Profil cijevi (mm) Kritična brzina (m/s) Kritični pad (0/00)

150 0,48 2,27

200 0,5 2,04

250 0,52 1,63

300 0,56 1,51

350 0,62 1,48

400 0,67 1,45



Za kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda se iznimno dopušta vmin=0,3 m/s. Za oborinsku kanalizaciju se preporučuje da je vmin=0,6 m/s, tamo gdje je to moguće zadovoljiti. Na dijelovima trase gdje nije moguće ostvariti navedenu minimalnu brzinu za oborinsku kanalizaciju, treba usvojiti i manje brzine, ali uz zadržavanje uslova za gravitaciono tečenje i obavezno izbjegavanje pumpanja oborinskih voda. Maksimalne brzine se ograničavaju sa gledišta zaštite cijevi od struganja i ispiranja stijenki i spojeva. Općenito se preporučuje da maksimalna brzina ne bude veća od 2,5 – 3 m/s. Cijevni materijal za kućne priključke je od PVC-a, a minimalni profil je 160 mm. Kućni priključci će se voditi prema revizionim šahtovima, a ukoliko se pokaže potreba moguće je da se priključak uradi direktno na cijev.

TEHNIČKO RJEŠNJE

VODOVOD



Prva faza u projektovanju je prikupljanje podataka o postojećem stanju vodovodnog sistema i o broju stanovnika koje taj sistem opslužuje. S obzirom na starost sistema i ugradnju vrlo skupog kamena kao zvršnog sloja Fejićeve ulice, predviđeno je da ugradi kompletno novi vodovodni sistem. Pojedine bočne ulice su u proteklih petnaestak godina rekonstruisane, ali će s obzirom na ugradnju novog separatnog kanalizacionog sistema i zamjenu postojećih zidanih kanala PE cijevima, sigurno doći do pomjeranja postojećih cijevi. Pri tome će se pojedine dionice moći izmjestiti, a pojedine dionice će morati biti zamijenjene, a odluku o tome šta će se moći izmjestiti će donijeti nadzorni inžinjer nakon izvršenih otkopavanja vodovodnih cijevi. Ulica Ose Grebe i Hadžajlića su rekonstruisane prije 8 godina i nema potrebe za njihovom rekonstrukcijom. Pošto je posljednji popis na području Bosne i Hercegovine proveden prije dvadeset godina, a usljed velikih ratnih i poratnih migracija stanovništva on nije mjerodavan, tebalo je iznaći drugi način za proračun potrebnih količina voda. Odlučeno je da se za budžet koriste raspoloživi podaci o broju i vrsti infrastrukturnih priključaka. Pretpostavljeno je da je jedan stambeni priključak kao objekat sa 4 osobe, a jedan poslovni priključak kao objekat sa 3 osobe. Odabran je koeficijent prirasta od 1,5, a za krajnji planski period je odabrana 2041. godina. Hidraulički budžet je proveden za kajkritičniji slučaj uz pretpostavku da sva voda dolazi sa jednog kraja ulice i da nema konekcija sa cijevi u ulici Maršala Tita. Rezultati budžeta su dati tabelarno u prilozima.

Odlučeno je da se ne vrši smanjivanje postojećeg profila cijevi DN 250 mm, zbog mogućnosti transporta vode iz sjevernih dijelova grada Mostara prema jugu, ali ni povećanje profila iz istih razloga povećanih transportnih mogućnosti. Povećanje transportnih mogućnosti prema južnom dijelu grada treba izvršiti povećanjem profila u ulici Maršala Tita. U Fejićevoj ulici je usvojena glavna vodovodna cijev VOD 1(T1 – T 27), PEHD PE 100, PN 10, 280/246,8 mm; L = 600,55 m. Za bočne ulice je takođe proveden hidraulički proračun na isti način. Odlučeno je da se profili cjevovoda koji se rekonstruišu ne smanjuju, a da minimalni profil bude PEHD cijev PE 100 OD 90 mm, PN 10 bari, zbog mogućnosti ugradnje protivpožarnih hidranata.

Za pojedine ulice su usvojene cijevi PEHD PE 100, PN 10 bari sljedećih profila:

Na zapadnoj strani prema rijeci Neretvi su:

Trg 1 maj VOD 15 (T84 -T24)

PEHD PE 100, PN 10, 125/110,2 mm; L = 106.43 m

VOD 16(T86 – T83)

PEHD PE 100, PN 10, 90/79,2 mm; L = 35,24 m

Ul. Husrefovića VOD 8 (T56 -T 6)

PEHD PE 100, PN 10,125 / 110.2 mm; L=89,36 m

Ulica Faladžića VOD 9 (T59 – T 8)

PEHD PE 100, PN 10, 90 / 79,2 mm; L = 39,42 m

Ulica Kljunova VOD 10 (T62 – T 9)

PEHD PE 100, PN 10, 90 / 79,2 mm; L = 39,75 m

Ulica Kresina VOD 11 (T66 – T 11)

PEHD PE 100, PN 10, 90 / 79,2 mm; L = 57,29 m

Ulica Behlilovića VOD 12 (T69 – T 15)

PEHD PE 100, PN 10, 90 / 79,2 mm; L = 45,13 m

Ulica Solakovića VOD 13 (T73 – T 17)

PEHD PE 100, PN 10, 90 / 79,2 mm; L = 52,68 m

Ulica Biščevića VOD 14 (T78 -T 20)

PEHD PE 100, PN 10, 125 / 110.2 mm; L=68,21 m



Na istočnoj strani prema ulici Maršala Tita su:

Ul. Huse Maslića VOD 2 (T12 – T 31)

PEHD PE 100, PN 10, 125/110,2 mm; L = 104,57 m

Ul. Alice Rizikala VOD 3 (T14 – T 38)

PEHD PE 100, PN 10, 125/110,2 mm; L = 99,42 m

Ul. Karadžozbeg. VOD 4 (T18 – T 42)

PEHD PE 100, PN 10, 90/79,2 mm; L = 84,93 m

Ulica Telčeva VOD 5 (T21 – T 45)

PEHD PE 100, PN 10, 125/110,2 mm; L = 71,10 m

Ul. Šerifa Burića VOD 6 (T23 – T 48)

PEHD PE 100, PN 10, 90/79,2 mm; L = 64,90 m

Ulica Soldina VOD 7 (T25 – T 51); L = 56,70 m

Na lokalitetu postoje tri manje uličice – ulazi, i u njima će biti instalisana cijev PEHD PE 100, PN 10, 63/50 mm i iste se tretiraju u dijelu kućnih priključaka. Pošto će u ulice koje su uske biti položen veći broj infrastrukturnih instalacija sa šahtovima, odlučeno je da se vodovodna mreža isprojektuje sa armaturama i fitinzima koji su predviđeni za ugradnju direktno u zemlju, te se u tom slučaju komore ne projektuju, što donosi i značajnu uštedu. Pri projektovanju su korištene armature i fazonski komadi BIAO sistema. To je bezflanžni sistem koji obezbjeđuje minimalni broj spojeva , a time veću zaštitu i sigurost od kvarova i procurivanja. Navedene armature i fazonski komadi imaju izuzetno kvalitetnu epoksidnu antikorozivnu zaštitu i fabrički su predviđeni da se ugrađuju direktno u zemlju. Svaki zatvarač će biti opremljen sa garniturom i kapom koja će biti ugrađena u završni sloj kamena. Priključci će se raditi sa elektrofuzionim ogrlicama koje imaju ukonponiran ventil i dugi izvod, a za osnovnu priključnu cijev je odabrana PEHD cijev profila 32 mm iz razloga da se u budućnosti ostavi dovoljno prostora za ugradnju novih vodomjera bez raskopavanja ulica, jer je na cijevi 32 mm moguće ugraditi tri vodomjera ¾“, koji su standard da stambene objekte. Svaka priključna ogrlica će biti opremljena sa teleskopskom ugradbenom garniturom i kapom. Kapa će se umetnuti u kružni isječak završnih kamenih ploča i omogut će da se može zatvoriti voda prema svakom objektu. Zakonom o zaštiti od požara je predviđeno da se ugrađuju nadzemni protivpožarni hidranti . Pošto bi ugradnja takvih hidranata stvarala smetnje u komunikaciji odlučeno je da se predvidi ugradnja teleskopskih hidranata BIAO sistema. Teleskopski hidranti se u vrijeme mirovanja nalaze pod zemljom kao da su podzemni hidranti, a u slučaju potrebe se jednostavno izvlače iz zemlje i ponašaju kao da su nadzemni hidranti.



Svaki objekat će imati zaseban vodomjer. Predviđena je ugradnja impulsnih vodomjera sa modemom koji omogućavaju daljinsko očitanje vodomjera. Očitanje će se vršiti uređajem Psion i dovoljno će biti proći ulicom i očitanje će biti izvršeno. Nakon ugradnje instalacija će se izvršiti hidrauličko ispitivanje, ispiranje i dezinfekcija instalacija. Puštanje u funkciju nove vodovodne mreže, će se moći izvršiti tek nakon dobijanja potvrde o ispravnosti vode od Zavoda za javno zdravstvo.

Pri izradi projekta “Projekat glavnih obalnih kolektora središnje zone Grada Mostara” su urađeni geološki istražni radovi i dati su detalji geološke građe na lokalitetu središnje zone Mostara u obliku geološkog elaborata. Pošto se radi o identičnom lokalitetu investitor je odlučio da se postojeći geološki elaborat stavi na raspolaganje i projektantima i izvođačima radova i da nema potrebe trošiti sredstva na novi.

Dakle, pjeskoviti šljunci sa krupicama i rijeđim blokovima i terasni konglomerati ispunjavaju dno kotline duž Neretve gdje im prosječna debljina iznosi oko 15 m, a mjestimično čak 30-50 m. Slabo do dobrovezani konglomerati javljaju se u vidu sočiva i uložaka u okviru terasnih pijesaka i šljunaka. Vezivo im je glineno-pjeskovito-karbonatnog, dijelom i muljevitog sastava. Krupice (zaobljene frakcije prečnika 0,3-1,0 m) su podredeno i lokalno raspoređene, ali se duž terasnih odsjeka one javljaju nešto učestalije bilo kao „samci“ ispali iz terase, bilo kao blokovi terasnog konglomerata „otkinuti“ sa čela izdanaka zbog ispiranja i podlokavanja pjeskovito šljunkovitih partija u terasnom odsjeku. U Fejićevoj ulici će se na predviđenim dubinama iskopa naići na nevezane šljunke, a dublje na vezane konglomerate. Postoji mogućnost da se na pojedinim dionicama naiđe i na sedru i kamen krečnjak. Svi nabrojani materijali predstavljaju stabilnu sredinu za kanalske radove. Iskopi će se obavljati u III – VI kategoriji zemljišta.

KANALIZACIJA

Kao što je već navedeno projektom „Mostar Urban Environmental and Water Quality Plan” urađenim od strane MW Harza USA i Integra Mostar 2004 godine, definisan je budući kanalizacioni sistem grada Mostara. Predviđena je izgradnja separatnog kanalizcionog sistema na lijevoj obali rijeke Neretve. U skladu sa tim i u Fejićevoj ulici i bočnim ulicama je isprojektovan separatni kanalizacioni sistem.

FEKALNA KANALIZACIJA

U ulici Braće Fejića od sjevernog početka ulice do postojećeg šahta sa južne strane Arhiva Hercegovine na lokalitetu Trg 1 maj isprojektovana je fekalna kanalizaciona cijev od PEHD korugiranih cijevi SN 8 . Hidraulički budžet i dimenzionisanje kanalizacije je izvršeno pomoću softvera SEWER, koji je specijalizovan za proračune fekalne i oborinske kanalizacije.

Profil cijevi je od sjevernog početka ulice do križanja sa ulicom Husrefovića DN 250 mm, a dalje do postojećeg šahta sa južne strane Arhiva Hercegovine na lokalitetu Trg 1 maj DN 300 mm, a pad kanalizacione cijevi je kontinuirano 8 0/00.

Ulica Braće Fejića (fm1-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 300 mm, OD 339,4 mm, SN 8, L= 496 m

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 105,6 m

Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova i mjestima uliva iz bočnih ulica su postavljeni revizioni šahtovi, različitih dubina. Poklopci šahtova omogućavaju da se u njih ugradi kamen kojim će biti popločana ulica, te će se na taj način odlično uklopiti u ulicu. Poklopci šahtova se šarafima pričvrste za ram i pošto imaju gumeni dihtung ne postoji mogućnost pojave neugodnih mirisa. Pošto ne postoji mogućnost prozračivanja kanalizacije kroz šahtove projektom je predviđeno da se na više mjesta (naznačeno na karti) urade ozrake kanalizacije, koje će se putem odzračnih oluka (oluci isključivo za ozraku) i odušnica na krovu objekata odzračivati i izjednačavati pritisak. Kućni priključci će se izvesti od PVC cijevi minimalnog profila 160 mm. Priključci će se spajati na revizione šahtove, a oni koji ne budu mogli da se spoje na šaht će se spajati direktno na cijev.



Ne postoji katastar kućnih kanalizacionih priključaka, tako da o kućnim kanalizacionim priključcima projektant ne posjeduje nikakva saznanja. Pošto su priključci urađeni većinom direktno u kanale koji su vrlo plitki, ne bi se trebao javiti problem priključenja objekata na novoprojektovanu cijev. Nadzorni inženjer će od mjesta izlaska kanalizacione cijevi iz objekta postaviti novu cijev u padu 2 % prema najbližem šahtu na koji je moguće gravitaciono priključenje. Ukoliko ne postoji mogućnost priključenja na šaht, izvršiće se direktno priključenje na kanalizacionu cijev pomoću za to predviđenih priključnih elemenata. Investitor je dao informaciju da će se u prvoj fazi uraditi samo dio kanalizacione cijevi i da će na nju biti priključen samo dio potrošača. To će za rezultat imati da cijev neće biti punjena sa 0,5 D profila već će to punjenje biti manje , a time će i brzine tečenja biti manje. Zbog navedenog postoji mogućnost taloženja fekalija, a time i pojava neugodnih mirisa. Da bi to preduprijedilo predviđena je izgradnja privremenog šahta čija će funkcija biti ispiranje fekalne kanalizacije u periodima kada se za to ukaže potreba. Ispiranje će se obavljati u ljetnom periodu jednom sedmično ili po drugom rasporedu koji odredi preduzeće Vodovod. U šahtu će biti ugrađen vodomjer da bi se mogla očitati voda koja će se potrošiti za ispiranje.

Projektant je imao zadatak da isprojektuje kanalizacionu mreću tako da fekalna kanalizacija funkcioniše do izgradnje glavnog lijevoobalnog kolektora, a da se po njegovoj izgradnji bez oštećenja izvedenog može izvršiti pumpanje fekalne otpadne vode u kolektor. Do izgradnje glavnog lijevoobalnog kolektora fekalna kanalizacija će se, kod postojećeg šahta sa južne strane Arhiva Hercegovine na lokalitetu Trg 1 maj, ulijevati u oborinsku kanalizaciji i postojećim ispustom ispuštati u rijeku Neretvu.

Projektant je predvidio izgradnju fekalne pumpne stanice na lokalitetu Trg 1. maj. Ona će po izgradnji glavnog lijevoobalnog kolektora preuzeti sve otpadne fekalne vode i prepumpavati ih u šaht glavnog lijevoobalnog kolektora na raskrsnici Soldine ulice. Sve fekalne vode će se dalje glavnim lijevoobalnim kolektorom odvoditi u uređaj za prečiščavanje otpadnih voda. Tlačna fekalna cijev će biti od PEHD PE 100 i ona će se morati ugraditi odmah ( dio koji je položen ispod kamenog popločanja). U svim bočnim ulicama koje od Fejićeve ulice vode prema ulici Maršala Tita je takođe isprojektovana separatna fekalna kanalizacija, čiji je pad prema Fejićevoj ulici. Profili, padovi i drugi detalji cijevi su dati u grafičkim prilozima.

Ulica Huse Maslića (fm1-kanal7)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 92,74 m

Ulica Alice Rizikala (fm1-kanal6)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 84,12 m

Ulica Karađozbegova (fm1-kanal5)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 73,79 m

Ulica Telčeva (fm1-kanal4)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 60,22 m

Ulica Šerifa Burića (fm1-kanal3)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 52,20 m

Ulica Soldina (fm1-kanal2)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 63,98 m

U svim bočnim ulicama koje od Fejićeve ulice vode prema rijeci Neretvi će se također isprojektovati separatna fekalna kanalizacija, čiji je pad prema rijeci Neretvi. Do izgradnje glavnog lijevoobalnog kolektora fekalna kanalizacija će biti prespojena na oborinsku kanalizaciju sokaka ili ulica i na taj način se odvoditi u rijeku Neretvu. Nakon izgradnje glavnog lijevoobalnog kolektora i puštanja u funkciju fekalne pumpne stanice na trgu 1. maj ugradiće se i male fekalne pumpne stanice po pojedinim ulicama koje će otpadnu fekalnu vodu prepumpavati u glavnu kanalizacionu fekalnu cijev u Fejićevoj ulici i odvoditi otpadne vode prema glavnoj pumpnoj stanici i dalje prema uređaju za prečiščavanje otpadnih voda.

Ulica Ose Grebe (fm7-kanal2)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 108,78 m

Ulica Ose Grebe iza muzičke (fm9-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 61,97 m

Ulica Hadžajlića (fm8-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 63.41 m

Ulica Husrefovića (fm7-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 78,20 m

Ulica Braće Fejića-bočna (fm10-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 21,51 m

Ulica Faladžića (fm6-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 36,10 m

Ulica Kljunova (fm11-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 28,12 m

Ulica Kresina (fm5-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 51,29 m

Ulica Behlilovića (fm4-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 34,43 m

Ulica Solakovića (fm3-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 47,31 m

Ulica Biščevića (fm2-kanal1)

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 200 mm, OD 225,7 mm, SN 8, L= 58,94 m

Postoji mogućnost da pojedini objekti koji se nalaze uz rijeku Neretvu i koji otpadne vode izlijevaju vlastitim cijevima u rijeku Neretvu, ostanu van obuhvata ovog projekta. Oni će se morati zakonskim rješenjma natjerati da otpadne vode prepumpavaju u najbliži fekalni šaht. Kao što je već navedeno, sve otpadne vode iz Fejićeve ulice će se morati prepumpati u glavni lijevobalni kolektor grada Mostara u ulici Maršala Tita i dalje voditi do uređaja za prečiščavanje otpadnih voda.Glavna pumpna stanica za Fejićevu ulicu će biti smještena na Trgu 1. maj i ona će otpadne vode prepumpavati kroz Soldinu ulicu do glavnog lijevoobalnog kolektora.

Glavna pumpna stanica Fejićeva ulica

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 125 / 110.2 mm, L= 136,31m

Količina vode Q= 17,73 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 53,58 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,65 m.n.m.

Sve ulice koje od Fejićeve ulice vode prema Neretvi će takođe morati imati pumpne stanice za prepumpavanje fekalnih otpadnih voda. Ulice Biščevića i Solakovića će imati jednu zajedničku pumpnu stanicu.

Pumpna stanica Ose Grebe bočna

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 68,73 m

Količina vode Q= 0,47 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 56,40 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 57,88 m.n.m.

Pumpna stanica Hadžajlića

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 75,41 m

Količina vode Q= 0,46 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 55,50 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 57,90 m.n.m.

Pumpna stanica Husrefovića

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 94,44 m

Količina vode Q= 2,17 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 54,64 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,35 m.n.m.

Pumpna stanica Fejićeva bočna

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 32,71 m

Količina vode Q= 0,20 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 57,31 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,34 m.n.m.

Pumpna stanica Faladžića

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 44,63 m

Količina vode Q= 0,29 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 57,53 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,37 m.n.m.

Pumpna stanica Kljunova

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 44,30 m

Količina vode Q= 0,29 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 56,82 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,44 m.n.m.

Pumpna stanica Kresina

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 62,71 m

Količina vode Q= 0,24 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 55,30 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,70 m.n.m.

Pumpna stanica Behlilovića

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 47,30 m

Količina vode Q= 0,48 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 56,22 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,39 m.n.m.

Pumpna stanica Solakovića

Kanalizaciona tlačna PEHD cijev, PE 100, PN 10, 90/79,2 mm, L= 98,36 m

Količina vode Q= 2,03 l/s

Kota uljeva u pumpnu stanicu 51,40 m.n.m.

Kota uljeva u glavni lijevoobalni kolektor 58,43 m.n.m.

Pumpne stanice će se nabaviti kao gotov proizvod. Sadržavaće pumpe i svu ostalu hidromehaničku i elektro opremu koja je potrebna. Oprema je smještena u fabrički izrađen šaht. Ugradnja pumpne stanice će biti u skladu sa uputstvom isporučioca pumpne stanice. Komandni ormar pumpne stanice će se postaviti na zid objekta u blizini uz saglasnost vlasnika objekta. Svaka pumpna stanica će imati odzraku, koja će se putem vertikalne cijevi sprovesti do krova objekta u blizini.

OBORINSKA KANALIZACIJA

Kao što je navedeno u Fejićevoj ulici i bočnim ulicama je isprojektovan separatni kanalizacioni sistem. Umjesto postojećih kanala starih stotinjak godina, građenih kamenim pločama, a čiji je visinski lpoložaj bio odmah ispod asvalta isprojektovana je savremena oborinska kanalaizacija.

Značajno područje na lijevoj obali rijeke Neretve koje je oivičeno profilom mosta Musala, magistralnim putem M 17 , suhodolinom i rijekom Neretvom se drenira u rijeku Neretvu preko ulice braće Fejića. S obzirom na površinu i usvojene padavine od 162 l/s/ha radi se o vrlo velikim količinama voda. Sa navedenog područja, osim oborina, u Fejićevu ulicu se dovode i fekale vode putem postojećeg mješovitog sistema kanalizacije. Nakon izgradnje separatnog kanalizacionog sistema u Fejićevoj ulici, oborinskom kanalizacijom će i dalje teći fekalne otpadne vode, sa navedenog područja. Tek nakon izgradnje kolektora i separatne kanalizacije na području između ulice Maršala Tita i magistralnog puta M17, doći će do potpunog razdvajanja kanalizacionih sistema.

Od sjevernog početka Fejićeve ulice je položena kanalizaciona cijev DN = 500 mm. Nakon križanja sa ulicom Huse Maslića se profil povećava na DN = 600 mm i takva ostaje do Solakovića sokaka, gdje se odvodi do Neretve. Ova cijev kupi i oborinske vode iz dijela Balordine ulice i područja iznad nje. Projektom nije predviđeno da se te vode i dalje vode u Fejićevu ulicu. Pri izradi projekta separatnog kanalizacionog sistema Balordine ulice, oborinske vode sa tog područja treba najkraćim putem odvesti u rijeku Neretvu, a fekalne otpadne vode treba odvesti prema fekalnoj pumpnoj stanici Musala . Ovaj scenario je predviđen i projektom “Projekat glavnih obalnih kolektora središnje zone Grada Mostara”.



Pri izradi projekta su zadržane postojeće kote šahtova i padovi postojeće kanalizacione cijevi. Predmjerom radova je predviđena rekonstrukcija kompletne cijevi i šahtova, ali se ostavlja mogućnost da se pri izvođenju radova, ako se ustanovi da je cijev u dobrom stanju ista zadrži ili zadrži jedan njen dio. To bi donijelo značajne novčane uštede. Ova cijev ima dva preliva koji funkcionišu u slučaju velikih padavina. Prelivi su prema ulici Husrefovića i Kresinoj ulici, a ostatak se vodi prema Solakovića ulici. Karađozbegovom ulicom se oborinske vode iz ulice i iz pravca ulice Osmana Džikića odvode do ulice Solakovića i dalje do Neretve. Ulicom Telčeva se vode iz ulice Braće Lakišića, Knežića, Šarića, Braće Čišića i Drage Palavestre sprovode prema ulici Biščevića i dalje u Neretvu. Ulicama Šerifa Burića i Soldina se vode sa područja iznad njih, sprovode do trga 1. Maj i dalje u Neretvu. Pošto će oborinskom kanalizacijom u Fejićevoj ulčici i dalje teći otpadne vode sa viših područja, ugrađivati će se slivnici sa sifonskim zatvaračem (zatvaračem zadaha). Položaj i raspored slivnika je dat u grafičkim prilozima. Na prelazima sa kamenih ploča na asvalt u bočnim ulicama , postaviti će se slivničke rešetke. Na trgovima će se prikupljanje oborina vršiti šlic kanalima, koji se mogu ugraditi na način da budu potpuno nevidljivi.

Oborinska mreža 1.

Oborinske vode koje dolaze u ulicu Šerifa Burića i ulicu Soldinu te gravitirajućeg dijela Fejićeve ulice se sprovode preko Trga 1. maj do rijeke Neretve.

om1-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 500 mm, OD 565,7 mm, SN 8, L= 101,67 m

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 700 mm, OD 796 mm, SN 8, L= 79,29 m om1-kanal2

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 400 mm, OD 452,6 mm, SN 8, L= 71,65 m om1-kanal3

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 36,49 m om1-kanal4

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 50,07 m

Oborinska mreža 2.

Ulicom Telčeva se vode iz gravitirajućeg dijela ulice Braće Lakišića te ulica Knežića, Šarića, Braće Čišića i Drage Palavestre sprovode prema ulici Biščevića i dalje u Neretvu.

om2-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 900 mm, OD 1042 mm, SN 8, L= 158,79 m om2-kanal2

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 49,38 m

Oborinska mreža 3.

Ulicom Solakovića se vode iz gravitirajućeg dijela ulice Braće Lakišića, ulice Karadžozbegova, Rizikala i Huse Maslića sprovode prema Neretvu.

om3-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 700 mm, OD 796 mm, SN 8, L= 104,61 m

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 800 mm, OD 906,3 mm, SN 8, L= 63,58 m Om3-kanal2

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 500 mm, OD 565,7 mm, SN 8, L= 108,27 m

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 600 mm, OD 678,9 mm, SN 8, L= 210,99 m Om3-kanal3

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 400 mm, OD 452,6 mm, SN 8, L= 97,80 m Om3-kanal4

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 500 mm, OD 565,7 mm, SN 8, L= 50,80 m

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 600 mm, OD 678,9 mm, SN 8, L= 52,30 m

Oborinska mreža 4.

Ulicom Behlilovića se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om4-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 43,09 m

Oborinska mreža 5.

Ulicom Kresina se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om5-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 500 mm, OD 565,7 mm, SN 8, L= 59,94 m

Oborinska mreža 6.

Ulicom Husrefovića se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om6-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 400 mm, OD 452,6 mm, SN 8, L= 88,67 m

Oborinska mreža 7.

Ulicom Hadžajlića se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om7-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 300 mm, OD 339,4 mm, SN 8, L= 75,41 m

Oborinska mreža 8.

Ulicom Ose Grebe bočna se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om8-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 300 mm, OD 339,4 mm, SN 8, L= 80,29 m

Oborinska mreža 10.

Ulicom Faladžića se gravitirajuće vode sprovode prema Neretvu.

Om10-kanal1

Korugirana rebrasta PEHD cijev DN 250 mm, OD 282,9 mm, SN 8, L= 39,45 m

ETAPE IZVOĐENJA RADOVA

Po zahtjevu investitora cijeli projekat je podijeljen na tri etape. Obuhvat pojedinih etapa je dat situaciono. Firma AMITEA d.o.o. je izvodila radove na podzemnoj infrastrukturi u ovoj fazi, dok konzorcij HP Investing & Građevinar Fajić izvode radove na gornjem stroju.

m-Kvadrat

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

19 Sep 2017 09:03 #6610 by Fache
Tržni centar Bingo u Mostaru od oktobra ponovo u funkciji

Nakon što je u požaru u aprilu mjesecu do temelja izgorio veliki tržni centar Bingo u Mostaru, radovi na njegovoj rekonstrukciji odlično napreduju.

Iako je ranije najvljivano da bi centar trebao biti završen do kraja septembra, taj rok za sada je prolongoran.

"Kako bismo osigurali da hipermarket i ostali sadržaji centra budu u skladu s našim planovima, obzirom na veličinu centra, odlučili smo prolongirati otvorenje za sredinu oktobra", kazala je za Akta.ba Tatjana Paunoski, PR menadžer kompanije Bingo.

Novi objekat prostirat će se na površini od 10.900 m2.

Kako najavljuju iz kompanije Bingo, novi centar će biti brojniji za nove sadržaje i ponudu.

Trenutno se vrši završna montaža krovne konstrukcije koju izvodi kompanija Fiko Commerc SF, dok je montažu AB konstrukcije radila kompanija Širbegović Inženjering.

Akta.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

12 Dec 2017 10:27 - 12 Dec 2017 10:28 #6879 by Fache
U Mostaru se gradi poštansko logističko središte vrijedno sedam miliona KM


Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović jučer je u Mostaru obišao Hrvatsku poštu Mostar gdje je s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem razgovarao o poslovanju ovog poduzeća, projektima, razvojnim planovima za budućnost. Sastanku su nazočili članovi Uprave, te predsjednica Nadzornog odbora. Ovo je prva posjeta predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića ovom poduzeću u mandatu nove Uprave Društva, te je ovu prigodu iskoristio za upoznavanje s poslovanjem. Prezentirane su informacije o poslovanju prema kojim poduzeće drugu godinu za redom ima pozitivan poslovni rezultat.

"Prošle godine smo stabilizirali poslovanje i prvi put nakon 13 godina bili pozitivni. Pozitivan poslovni rezultat očekujemo i za ovu godinu. Paralelno smo pokrenuli niz projekata, od kojih smo posebno ponosni na Brzu poštu, nastojali smo prepoznati trendove u poštanskom prometu, ali i potrebe naših korisnika. Uveli smo nove usluge, transformirali način na koji obavljamo djelatnost, pokušavamo promijeniti kulturu i okruženje za rad kako bi imali zadovoljne radnike i iznad svega ostvarili dobit",
kazao je predsjednik Uprave Mate Rupčić.

Posebno ističe plan izgradnje Glavnog poštansko logističkog središta (GPLS) u Mostaru. Na 6.600 metara četvornih bit će smještene sve tehnološke organizacijske jedinice na jednom mjestu. Projekt je vrijedan oko 7 milijuna KM. Predsjedatelja Čovića rukovodstvo Hrvatske pošte Mostar upoznalo je i s problemima koji opterećuju ovo poduzeće, a vezano je za izmjene zakonske regulative kojom bi se u budućnosti trebalo kvalitetnije regulirati poštanska djelatnost.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio je rukovodstvu Hrvatske pošte Mostar na informacijama koje je dobio, a posebice je podržao planove i projekte koje ovo poduzeće ima u budućnosti.

"Jedan od važnih infrastrukturalnih projekata za Mostar je i izgradnja ovog poštanskog središta i menadžment ima moju punu podršku kao i potporu u donošenju zakonskih izmjena kako bi se na kvalitetniji način regulirala ova oblast. Čestitam na rezultatima i što ste na ovakav način uspjeli sačuvati 700 radnih mjesta", kazao je između ostaloga predsjedatelj Čović.

Akta.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

Time to create page: 0.072 seconds

 

Top