Uz vatromet, u Sarajevu je otvorena novoobnovljena zgrada Olimpijskog muzeja.

Svečanom činu otvaranja novoobnovljenog muzeja, u kojem će, osim podsjećanja na 1984. godinu i tadašnju Zimsku olimpijadu u Sarajevu, biti i dio posvećen EYOF-u 2019. godine, prisustvovao je i princ od Monaka, Albert II, koji je ujedno i predstavnik predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Thomasa Bacha i cijele olimpijske porodice, prenosi Anadolija.

Predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo pozdravio je prisutne uz ukazivanje na značaj obnove i otvaranja Olimpijskog muzeja.

"Danas je poseban dan, dan kada ponovo potvrđujemo vrijednosti na kojima su sagrađeni najsvjetliji momenti naše olimpijske historije. Istorije koja je pokazala čitavom svijetu da možemo organizovati najvažniju smotru radosti, mira, zajedništva i tolerancije. Snaga Olimpijskih igara 1984. godine je u njihovoj univerzalnosti, jer su baš ove igre imale snagu da ujedine čovječanstvo i, pored svih njegovih različitosti, učine boljim i mirnijim mjestom za život. Istom tom snagom odisao je i EYOF 2019. godine, koji je bio odraz naših najvećih vrijednosti na djelu", kazao je Rađo.

Rađo je doadao da je "olimpijski duh trajni eliksir", a da su "Olimpijske igre hodočašće ka prošlosti i vjera u budućnost" te je dodao da upravo to predstavlja Olimpijski muzej u Sarajevu.

Rađo se zahvalio predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Bachu na video poruci koju je poslao povodom otvaranja obnovljenog muzeja.

Gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka je u obraćanju prisutnima poželio dobrodošlicu u novoobnovljenu zgradu Olimpijskog muzeja u Sarajevu.

Duga historija

Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej je objekat koji je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici, koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.

Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik. Nakon Prvog svjetskog rata, objekat je imao sve predispozicije da lako promijeni namjenu, tako da je u ovu vilu smještena rezidencija ambasadora Velike Britanije.

Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.

U vilu je, 1945. godine, smješten Konzulat SAD-a čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata.

Sredinom druge polovine 20. vijeka objekat ponovo mijenja svoju funkciju, i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države.

Na dan otvaranja igara, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara.

Muzej zapaljen u ratu

Rad Muzeja je prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH, vila Mandić granatirana i zapaljena.

U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova je bio izložen propadanju.

Januara 1998. godine napisan je "Projektni program obnove rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu", autora akademika Ivana Štrausa, na osnovu čega će isti autor izraditi idejno rješenje.

Na osnovu ovog idejnog rješenja, u decembru 1999. godine izrađen je izvedbeni projekat pod nazivom "Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije", autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inženjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće "Arhitekt". Realizacija ovog projekta je započela 2000. godine.

(Al Jazeera)