Ogromne količine snijega koje su se sručile na glavni grad BiH dovele su do urušavanja krovova na više objekata, među kojima i krov na Ledenoj dvorani sarajevskog centra "Skenderija". Razlog urušavanja krova bit će poznat nakon istrage te stručnih nalaza, no građevinski stručnjaci tvrde da snijeg, sam po sebi, i nije nužno "krivac" za ovakve vrste nesreća.
Neadekvatno održavanje objekata, a pogotovo konstrukcija, najčešći je uzrok urušavanja krovova. Kolaps jedne konstrukcije nikada ne nastaje zbog jedne greške. Tu je uvijek niz grešaka koje nastaju tokom same gradnje ili odabira materijala. Također, naši standardi građenja, koji, naprimjer, propisuju određena opterećenja konstrukcija su dobro zastarjeli - kaže profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu i stručnjak za konstrukcije Muhamed Zlatar.
Nije prvi put, prisjeća se profesor Zlatar, da je tokom svoje duge karijere imao posla oko Centra "Skenderija". Tako je, kaže, 1975. godine zbog požara došlo do probijanja zida koji ovaj centar dijeli s objektom Doma mladih, dok je pred sami rat došlo do probijanja ploče na samom platou ispred ovog objekta. Profesor Zlatar tvrdi da sami objekt Doma mladih do danas nije adekvatno saniran. Svako krizno područje i svaka zgrada u gradu zahtijeva određeni monitoring, ali on se ne provodi. Naprimjer, nadstrešnica Željinog stadiona je od početka napravljena bez nekog projekta. Građevinski fond u Sarajevu je dosta neujednačenog kvaliteta. Ima mnogo oscilacija. Da ovaj snijeg malo odjuži i da ga onda kiša natopi, to bi bila prava katastrofa - upozorava profesor Zlatar.
Trošni objekti na Koševu
Vlasti Kantona Sarajeva, kako je potvrđeno u zavodima za izgradnju i planiranje KS, u ovom trenutku ne raspolažu podacima o tome koliko su građevine u bh. prijestonici sigurne, koji su objekti više podložni oštećenjima, niti koja su to krizna gradska naselja u kojima su znatno narušene statike.
Rukovodilac Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Madžarević kaže da postoji zakonska obaveza svakog investitora i vlasnika objekta da vodi računa o svom objektu i to u smislu da vrši periodične preglede kojima bi se, eventualno, pokazalo da treba poduzeti neki mjere. Da je ova zakonska osnova ostala samo mrtvo slovo na papiru, najbolje je u proteklom vremenu svjedočio primjer višespratnice u Radničkoj ulici u Sarajevu, gdje je usljed težine snijega došlo ne samo do urušavanja krova kuće nego i do uništenja vanjskih zidova.
Grbavica i Centar
Ugledni profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Zlatko Langof kaže da su objekti u Sarajevu do 1963. građeni s dosta slabijom statikom. Ima ih, kaže, zastrašujuće mnogo i to u naseljima Čengić-Vila, Švrakino Selo, Koševo, Mejtaš, Kovači, Vratnik. Ako bi došlo i do manjih zemljotresa, ove zgrade bi pretrpjele određena oštećenja. Na Grbavici su izgrađene najstarije postojeće zgrade kolektvnog stanovanja. Tu je faktički gradnja najlošija, jer su zgrade rađene po propisima, koji nisu uzimali u obzir neke seizmičke utjecaje. Gradnja je, naravno, bila jeftinija. Onda je tokom 60-tih godina došlo do zemljotresa u Skoplju, pa su propisi promijenjeni. Objekti na Mojmilu, Dobrinji i Alipašinom Polju izgrađeni su kvalitetnije - rekao je profesor Langof.
On vidi problem i kod gradnje manjih objekata, "jer svako gradi po svom nahođenju". Naglašava da ima mnogo takvih manjih objekata u gradu koji su neplanski izgrađeni. Novi objekti zbog neplanske gradnje ugrožavaju stare. Problem su neadekvatni i plitki temelji. Uzroci su još i potkopavanje te nadograđivanje tih objekata, zatim podzemne vode itd. Tako imamo slučajeve da se objekti stari 40 do 50 godina odjednom počinju raspadati - naveo je profesor Langof.
Na području općine Centar, kako je istakao, kritična je cijela zona iznad Skenderije, gdje su naselja Soukbunar i Širokača. Tu se, prema njegovim riječima, i dan-danas prave projekti sanacije.
Aktivno oko 250 klizišta
Koordinator za klizišta u Zavodu za izgradnju KS Fuad Babić kaže da u Sarajevu trenutno ima oko 250 aktivnih klizišta. Dva lokaliteta su po pitanju klizišta ekstremno ugrožena, a to je zemljište na kojem je izgrađen hotel "Grand" kao i Gradačačka ulica. Klizišta su apsolutno nepredvidiva, a najveći uzrok njihove pojave je bespravna gradnja te nekvalitetno i nestručno postavljena komunalna infrastruktura - istakao je Babić.
Velika opasnost u slučaju zemljotresa
Kao lampica za alarm kod poduzimanja određenih mjera predostrožnosti gradskim ili kantonalnim vlastima zasigurno bi mogla poslužiti i analiza Federalnog hidrometeorološkog zavoda o seizmičnosti teritorija Sarajeva. U posljednje vrijeme (nakon završetka rata) aseizmičko projektovanje objekata na teritoriji Sarajeva, na kojima zemljotresi mogu dovesti do strukturnih oštećenja, gotovo se i ne uzima u obzir, naročito kod izgradnje stambenih objekata. Iako statički stabilni, ovi objekti su vrlo "ranjivi", naročito na horizontalna pomjeranja tla, koja se javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj udaljenosti, tako da može doći do brojnih strukturnih oštećenja, čime su ugroženi i ljudski životi - jedno je do alarmantnih upozorenja Zavoda.
(Dnevni Avaz)