LoginRegister
Home » Events » Displaying items by tag: sarajevo
A+ R A-
Events

hotel bristol_fullTripAdvisor kao najveća i najpoznatija svjetska turistička web stranica, dodijelila je Hotelu Bristol Sarajevo "Certifikat izvrsnosti" na osnovu dobivenih klikova popularnosti i pohvala u toku protekle godine. 
Ovaj certifikat dobivaju samo oni koji su dobili visoke ocjene TripAdvisor putnika. Sa rejtingom od 4.5 Hotel Bristol Sarajevo se svrstao u sami vrh i proglašen je jednom od najboljih turističkih destinacija. 
Ova nagrada koja se dodjeljuje samo izuzetnim učesnicima TripAdvisor globalne biznis zajednice je obilježje zasluženog uspjeha kojeg su prepoznali mnogi gosti i posjetioci hotela Bristol Sarajevo. 
"S obzirom da hotel Bristol Sarajevo radi nešto više od godinu dana izuzetno smo ponosni što su gosti prepoznali naš kvalitet i uslugu, ovo priznanje je potvrda za naš trud, kreativnost i inovativnost. „Certifikat izvrsnosti“ je motivacija da budemo još bolji i dalje gradimo pozitivan imidž našeg hotela ali i grada Sarajeva i BiH", istakao je generalni direktor hotela Bristol Sarajevo Kai Behrens.
"Certifikat izvrsnosti" je potvrda da je određena turistička destinacija ispunila visoke zahtjeve putnika u pogledu smještaja, usluge, osoblja i svih drugih ponuđenih sadržaja. 
TripAdvisor web stranica sa više od 50 miliona posjetilaca mjesečno i više od 60 miliona iskazanih mišljenja predstavlja najveću putničku zajednicu u svijetu, saopšteno je iz Hotela Bristol. 

(sa-c.net)



grandmedia sarajevo gmc

Nakon što je u maju ove godine Vlada KS-a prihvatila mirnu nagodbu u tužbenom zahtjevu Kantonalne agencije za privatizaciju protiv Alpha Baumanagement GmbH Austria, kupca državnog kapitala Holiday Inn HTP Sarajevo, u kojem je zahtjev bio odbijen, Agenciji je naloženo da kupcu isplati milion KM, bez kamata.

Direktor hotela Senaid Fetahagić tada je rekao da sudski spor nije uticao na projekat Grand media centra, kojeg su Austrijanci trebali finansirati, ali ohrabrujućih vijesti i dalje nema.

"To je realnost, spor je riješen i tu nije ni bilo dileme, ali kriza vlada i u Evropi i u cijelom svijetu. Ono što je planirano kao dio projekta, podržavala je Hypo banka sa 110 miliona eura. Vidite da nemamo ni jednog krana u državi, a za takve projekte morate imati banku iza sebe", kazao je Fetahagić.

Prema njegovim riječima, vlasnik hotela Alpha Baumanagement GmbH Austria ne može ga ni prodati.

"Kad investitori zaobilaze Evropu, gdje smo tu mi? U blatu. Tražio sam zajedno sa vlasnicima nekoga ko bi hotel kupio ili bio partner u realizaciji projekta Grand media centra, ali ništa. Dolazili su neki Turci, ali sve se svede na to da se objekat pogleda i to je to", zaključio je Fetahagić.

Advokat Branko Marić, zastupnik austrijske kompanije, u svom dopisu upućenom na Kantonalnu agenciju za privatizaciju Sarajevo, još prošle godine je isticao kako su vlasnici Holiday Inna spremni oprostiti kamate od 2008. godine, a kao osnovni razlog tome je naveo činjenicu da klijent trpi štetu zbog ne potrebnog vođenja spora, jer niko ozbiljan nije spreman da finansira bilo kakvo ulaganje u dalju rekonstrukciju hotela, sve dok traje postupak za raskid ugovora.

(Oslobodjenje)


 

kaptol kliziste_3DU okviru projekta sanacije klizišta u ulici Kaptol 14-32, radnici građevinske firme IN iz Sarajeva trenutno rade na izgradnji armirano–betonskog stepeništa i postavljanju rukohvatne ograde.

Nakon ovoga slijedi postavljanje kamenih ploča i stubova javne rasvjete te uređenje odmorišta za pješake. Kompletan projekt sanacije klizišta Kaptol finansira Opština Centar sa 456.000 KM. Realizacija i nadzor projekta povjereni su Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo.

Na osnovu glavnog projekta, kojeg je sačinio Institut za geotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, od 2. jula 2012. godine kada su započeli radovi, do sada je uklonjeno staro stepenište i postojeće ograde i kameni zidovi. Također su komunalna preduzeća završila kompletnu sanaciju njihove infrastrukture: urađena je sanacija vodovodne i kanalizacione mreže (fekalna i oborinska kanalizacija), drenažnog sistema, položeni su novi PTT i elektro kablovi te instalacije kablovskog operatera.

''Ukoliko dozvole vremenske prilike, okončanje radova na sanaciji klizišta u Ulici Kaptol očekujemo do 15. marta ove godine'', kazao je Fuad Babić, koordinator za klizišta u Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo.

''Osim radova predviđenih glavnim projektom, bilo je i dodatnih radova zbog podzemnih instalacija koje nisu bile ucrtane u katastar, kao i nakon polaganja nove vodovodne i kanalizacione mreže i elektrodistributivnih kablova. Također smo morali, na zahtjev građana koji stanuju u obližnjim stambenim objektima, rješavati problem oborinskih voda u dvorištu zgrade te postaviti dodatne zaštitne ograde i uraditi sanaciju potpornih zidova na vrhu stepeništa. Za ove dodatne radove, Opština Centar je Zavodu za izgradnju KS odobrila potpisivanje aneksa ugovora sa izvođačem radova, za što će biti obezbijeđena finansijska sredstva iz opštinskog budžeta'', kazao je Babić.

(sa-c.net)


 

Sarajlijama prijete cak 802 klizista

Saturday, 16 March 2013 16:14

kliziste-ilustracijaUprkos stalnim sanacijama i radovima na terenu, broj klizišta na području grada iz godine u godinu se povećava. To pokazuju i posljednje analize koje je uradio Zavoda za planiranje KS, a prema kojima u Sarajevskom kantonu postoje 802 registrovana klizišta, od čega je 15 opasnih.

U vogošćanskoj opštini nalazi se 200, u Novom Gradu 176, u Centru 130, u Starom Gradu 114, u Novom Sarajevu 101, dok je najmanje pomjeranja tla u Ilijašu - 49, Trnovu 12 i Hadžićima 8.

''Bespravna gradnja je najveći problem s kojim se borimo. Međutim, i kada uspijemo sanirati neko klizište, o njemu se kasnije ne vodi računa i naš trud je uzaludan. Najbolji primjer za to je klizište u donjim Hadžićima. Mještani uništavaju cijevi, drveće koje posadimo... Na terenu izvođače ucjenjuju građani koji traže da im platimo svaku voćku koju prilikom radova moramo ukloniti. 

Bez obzira na to što mu kuća strada i što je spašavamo, svako od sanacije želi nešto hajrovati. Zbog toga nam propadaju poslovi vrijedni i do 200.000 KM'', istaknuo je Fuad Babić, koordinator za klizišta pri Zavodu za izgradnju KS.

Prema njegovim riječima, prošle godine sanirana su klizišta u Trebevićkoj ulici 74b i u Mrakuši, dok bi radovi u ulici Kaptol na broju 32 trebali biti završeni u aprilu. 

''Palijativnim mjerama zaustavili smo pomjeranje tla iznad hotela "Grand" u Novom Sarajevu. Na području hadžićke opštine nismo imali projekata, osim za Šavničku ulicu na broju 44. Tamo nisu riješeni imovinskopravni odnosi i ne možemo početi radove. Klizišta je mnogo, a novca malo. Lani smo za klizišta potrošili više od pet miliona maraka'', istaknuo je Babić. 

Sanacija jednog od najopasnijih klizišta u Dalmatinskoj ulici odvija se veoma usporeno.

''Osim urađenog monitoringa, većih aktivnosti na ovom lokalitetu nismo imali. Građani su imali neke svoje zahtjeve i to je usporavalo poslove. Raspisali smo tender i uskoro počinju radovi'', najavio je Babić.

(Dnevni avaz/sa-c.net)


 

Nova ograda i kamene ploce za Latinsku cupriju

Saturday, 09 February 2013 19:19

latinska cuprija_flickr_s.petrovicZa obnovu Latinske ćuprije, jednog od najstarijih sarajevskih mostova koji je još 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH, Opština Stari Grad je u nacrtu budžeta za ovu godinu planirala 15.000 KM. 

''Iako je 2005. godine kompletna Latinska ćuprija obnovljena, podloga od hreše već je znatno oštećena pa je prelazak preko mosta otežan. Za naše podneblje i vremenske uvjete kamen od hreše nije rješenje, ali o novom materijalu koji ćemo koristiti savjetovat ćemo se sa stručnjacima. Također, u planu je i sanacija ograde. To će biti dodatni trošak, ali sredstva su planirana. Radovi će, najvjerovatnije, početi na proljeće'', kazao je načelnik starogradske opštine Ibrahim Hadžibajrić.

On je pojasnio da su oštećenja povećana zbog čestih vremenskih promjena, ali i posipanja soli tokom zime. 

Direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo Munib Buljina kazao je da će ovim sredstvima biti sanirana oštećena kamena struktura u parteru.

''Detaljan uvid napravit ćemo kad budemo zasigurno znali da će nam novac biti na raspolaganju, jer budžet još nije usvojen. Planiramo zamijeniti ploče od hreše, a u konsultacijama sa stručnjacima odlučit ćemo koji bi materijal bio najpogodniji. Hreša jeste autentična, ali se pokazala kao nezahvalna za naše vremenske uvjete''. naveo je Buljina.

(Dnevni avaz / sa-c.net) 



Ove godine nista od obnove saobracajnica

Monday, 01 April 2013 21:25

most Pofalici_rekonstrukcijaS obzirom na budžetske restrikcije za 2013. godinu, ove godine neće biti značajnijih radova na saobraćajnicama u gradu. Na računu Direkcije za ceste Kantona Sarajevo za krpljenje, rekonstrukciju, signalizaciju, sanaciju, asfaltiranje i redovno održavanje saobraćajnica ima oko 2.400.000 KM. 

Kako su kazali iz Direkcije, početkom građevinske sezone planiraju realizirati jedan od važnijih projekata za ovu godini, obnovu dijela ulice Adema Buča.

''Rekonstrukcija ulice Adema Buča i regionalnog puta R-445 na području Vogošće i Ilijaša najvažniji su projekti koje će Direkcija realizirati u ovoj godini. Osigurana su sredstva i za rekonstrukciju i sanaciju dva mosta'', navode u Direkciji.

Zbog malog budžeta, bit će rekonstruiran most preko rijeke Miljacke u ulici Topal Osman-paše te most u naselju Bioča u Ilijašu.

U Kantonu Sarajevo u prošloj godini urađeno je 9,6 kilometara puteva, a ove godine od krpljenja saobraćajnica nema ništa.

(Dnevni avaz/sa-c.net)


 

sarajevo m_hasanefendicKanton Sarajevo je u julu ove godine posjetilo 22.446 turista, što je 22,9 posto manje u odnosu na juni i 1,5 posto manje nego u julu 2011. godine. 
U ukupno ostvarenom broju dolazaka, stranih je turista bilo 89,4 posto, a domaćih 10,6 posto. 
Dolasci domaćih turista u julu manji su za 49,8 posto u odnosu na juni i za 23,7 posto u odnosu na juli 2011. godine. 
Dolasci stranih turista manji su za 17,7 posto u odnosu na juni i viši za dva  posto u odnosu na juli 2011. godine. 
U strukturi dolazaka stranih turista u julu 2012. godine najviše dolazaka ostvarili su turisti iz Turske (14,8 posto), Hrvatske (8,2 posto), Kuvajta (7,4 posto), Slovenije (5,4 posto) i SAD-a (4,3 posto). 
Turisti su u sedmom mjesecu ostvarili 50.231 noćenje, što je za 8,9 posto manje u odnosu na juni 2012. godine i 4,3 posto manje nego u julu 2011. godine. 
Prosječno zadržavanje turista u KS-u u julu 2012. godine iznosilo je 2,1 noćenje. Najduže su boravili turisti iz Kuvajta sa 6,8 noćenja, Indije s 5,4,  Ujedinjenih Arapskih Emirata s 4,6 i Egipta s 3,9 noćenja. Slijede turisti iz  Saudijske Arabije s 3,8 noćenja, Bugarske s 3,2, SAD-a s 2,9 te Irske i Albanije s 2,7 noćenja.
Kanton Sarajevo su u julu 2012. godine posjetili turisti iz 89 država svijeta. 
U Kantonu Sarajevo je u julu 2012. godine registrovano 112 smještajnih objekata, sa 3.730 soba i 8.098 kreveta. 
Iskorištenost smještajnih kapaciteta iznosila je 20  posto sa aspekta popunjenosti kreveta, odnosno 43,4 posto sa aspekta popunjenosti soba, saopćeno je iz Turističke zajednice KS-a.

 

(Fena)



Posjeta Kuci zanata

Wednesday, 13 February 2013 15:18

kuca zanata_render_fasadaPredsjednik Nadzornog tijela "Kuće zanata" Alija Ibrović, koordinatorica programa Seenet Daria Antenucci, članica Oxfam-a Jasminka Selimović, predstavnica Grada Sarajeva Merima Hadžiabdić, arhitekta Adnan Drnda i project Manager-Cultural Tourism-Oxfam Italia Selma Laganini posjetili su prošle sedmice "Kuću zanata". Tom prilikom konstatovali su koliki je značaj "Kuće zanata" i očuvanja starih zanata.

Ovoj posjeti prethodio je sastanak partnera JIE u Privrednoj komori Kantona Sarajevo gdje je konstatovano da je Kuća zanata" uspješan projekat i pored poteškoća koje su usporile mnoge aktivnosti, pa i opremanje enterijera na dvije taže površine 121 m2. 

Dogovoreno je da se sve planirane radnje i aktivnosti koje su dogovorene na satanku završe do 30. juna, a da u međuvremenu voditelj "Kuće zanata" usaglasi ulogu sa Nadzornim tijelom "Kuće zanata" koji čine predstavnici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo i Opštine Stari Grad Sarajevo.

(sa-c.net) 



latinska cuprija_sarajevo_2Od svih mostova izgrađenih na obalama Miljacke, a pogotovo na potezu od Skenderije do Vijećnice, trenutno su u najlošijem stanju Careva ćuprija, nedaleko od zgrade sjedišta Rijaseta Islamske zajednice BiH, te Latinska ćuprija u blizini At mejdana i Muzeja "Sarajevo 1878. - 1918". 

Na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća na ovaj veliki problem ukazao je vijećnik Vedran Dodik, koji je kazao da, umjesto da budu ogledalo našeg grada, pojedini mostovi izgledaju sablasno. 

''Najveći krivci za njihovo propadanje i to što ih zub vremena polako nagriza su neredovno održavanje i posipanje soli tokom zime. Za njihovu obnovu potrebno je izdvojiti više od 100.000 KM. I tražio sam kroz inicijativu da se s neke stavke iz gradskog budžeta taj novac osigura'', rekao je Dodik.

No, kako stvari stoje, od obnove ova dva kultna mosta, barem za sada, nema ništa. Naime, gradska kasa već je, zbog slabog priliva novca od opština i Vlade Kantona Sarajevo, poluprazna. Tako šetačima i vozačima preostaje jedino da s velikim oprezom zaobilaze udarne rupe i polomljene ploče.

''Ne možemo ići od stavke do stavke u budžetu i uzimati novac za mostove. Jedino što možemo je to da u budućnosti vodimo računa o mostovima i da spriječimo njihovo daljnje propadanje. Ako ih ne obnove druge istance, onda ćemo mi to morati uraditi'', kazao je gradonačelnik Ivo Komšić. 

Ibrahim Hadžibajrić, načelnik opštine Stari Grad, na čijem se području i nalaze mostovi, kazao je da održavanje korita rijeke Miljacke, potpornih zidova i mostova na području četiri gradske opštine isključivo je u nadležnosti Grada Sarajeva. Hadžibajrić je istakao da ni oni u budžetu nemaju novca za obnovu.

(Dnevni avaz/sa-c.net)


 

Projekat "Park sume prijateljstva"

Wednesday, 20 February 2013 11:31

park sume_prijateljstvaProjekat "Park šume prijateljstva" na lokalitetu Grdonj (Opština Stari Grad Sarajevo), nastao je kao plod saradnje između Udruženja inžinjera i tehničara šumarstva FBiH (UŠIT) i Generalne direkcije za šumarstvo Republike Turske. Generalna skupština UN-a je 2011. godinu proglasila Međunarodnom godinom šuma sa ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i razvoju svih tipova šuma i u skladu s tim pozvala sve države članice da organizuju aktivnosti kojima bi se obilježila ta godina.

Zvanična delegacija šumarstva BiH posjetila je iste godine Republiku Tursku gdje je dogovorena realizacija projekta "Park šume prijateljstva", kao simbol bosanskohercegovačkog i turskog prijateljstva i saradnje.

Eksperti iz Turske, u saradnji sa stručnjacima KJP "Sarajevo- šume", Uprave za šumarstvo KS i Udruženja inžinjera i tehničara šumarstva FBiH, iste godine su posjetili predviđeni lokalitet za Park šuma na Grdonju (područje Opštine Stari Grad Sarajevo), nakon čega je u Generalnoj direkciji "Turskih šuma" u Ankari urađen idejni projekat.

Naročita pažnja u predmetnom Projektu je na Opštini Stari Grad Sarajevo od koje se očekuje tehnička podrška i obezbjeđivanje potrebne dokumentacije (urbanistička i građevinska dozvola) od strane nadležnih službi. Opština je, uz punu podršku Načelnika Opštine Ibrahima Hadžibajrića, preuzete obaveze ispunila izdavanjem urbanističke saglasnosti, a u toku je dopuna projekta, odnosno usklađivanje zahtjeva navedenih u Rješenju građevinske dozvole, nakon čega će se pristupiti realizaciji projekta.

"Park šume prijateljstva" na Grdonju površine je cca 6 ha i imat će dva ulaza sa posebno izgrađenim kapijama.

Ovaj lokalitet ima poseban značaj jer je na njemu 1939/40. godine postavljena Ogledna šumsko-meliorativna stanica na kojoj je izučavao prof. Dimitrije Afanasijev koji je i zasadio postojeću dendrofloru, odnosno brzorastuće ili ekspresne alohtone vrste (unešene biljke u prostor). Postojeća dendroflora će biti popisana na jednom od panoa na ulazu u park, na bosanskom i latinskom jeziku.

Park će krasiti vidikovac sa veličanstvenim pogledom na Sarajevo i šetalište, amfiteatar koji će moći primiti 80 posjetilaca, te prostor za vježbanje opremljen savremenim spravama za vježbanje. Predviđen je i kafe-restoran na površini od 308 m2 sa okolnom tarasom (verandom).

Također, predviđen je prostor za piknike, dječije igralište sa modernim mobilijarom, fontana, te hladnjak (sjenik). Duž šetališta bit će izgrađen i drveni most, dužine 10 metara.

Cijelom šetnicom bit će postavljen dovoljan broj koševa za otpatke, smjernice i znakovi upozorenja. Park će imati i javnu rasvjetu. Postavljen je i protivpožarni punkt za gašenje lokalnog požara, a projektom su predviđeni prijemna kućica i kiosk za prodaju suvenira. Tehnička realizacija projekta izvršit će se putem Turske uprave za međunarodnu saradnju (TIKA) sa sjedištem u Sarajevu.

(sa-c.net)



Register

*
*
*
*
*

* Field is required