Urađeno je nešto više od polovine posla na otkopavanju tunela, čija će dužina iznositi nešto manje od tri kilometra.

Kako će ovaj tunel imati dvije cijevi promjera po 90 kvadrata, radovi se izvode na četiri lokacije, te je sa svake strane probijeno oko 800 metara budućeg objekta. Domaći konzorciji, predvođen "Euroasfaltom", posao je preuzeo krajem augusta nakon propalih ugovora sa slovenskim SCT-om i "Primorjem". Na sredini tunela domaći neimari namjeravaju se "naći" 1. marta naredne godine, na Dan nezavisnosti BiH.

S kojom preciznošću se radi, govori podatak da će pri spajanju, odnosno prokopu sa sjeverne i južne strane, razlika biti najviše nekoliko centimetara.

Trenutno je na prokopavanju tunela angažirano oko 200 radnika, a ubrajajući one koji rade kao kooperanti, u betonarama, kamenolomima, pripremi materijala..., broj radnika na ovoj poddionici koridora 5C četiri je puta veći.

Ensad Karić, direktor Autocesta FBiH, kazao je da je zadovoljan dinamikom radova, da nema nikakvih problema, te da se pokazalo apsolutno ispravnim što je posao dodijeljen domaćim kompanijama.

"Uprkos prekidima radova koje smo imali ranije, nadamo se da će početkom 2014. godine tunel biti u funkciji. Također, očekujemo da domaće kompanije na ovom projektu dobiju reference koje im mogu pomoći ubuduće, ne samo u BiH već i u cijelom svjetu, jer ne gradi se baš svaki dan na autoputu tunel od tri kilometra" - kazao je Karić.

Tunel će biti opremljen najsavremenijom opremom, a kada bude u funkciji, skratit će put između Sarajeva i Zenice za 6,2 kilometra. Prvobitno je bilo planirano da izgradnja košta nešto više od 62 miliona eura.

(Dnevni avaz/foto:sa-c.net)

Direktor "Autocesta FBiH" Ensad Karić izjavio je jučer da će do 31. marta biti prokopana i desna cijev tunela Vijenac kako bi se kompletirala prva faza radova na najdužem tunelu u BiH, koji će koštati 120 miliona maraka, a čija je ukupna dužina tri kilometra.

Karić je potvrdio da je već predata tenderska dokumentacija za drugu fazu radova koja će se odnositi isključivo na unutrašnje radove, a vrijednost ugovora iznosit će 24 miliona eura.

"Za sada je urađen najteži dio posla, i to prije roka, koji je bio zacrtan za 31. mart. Znači, tunel je probijen mjesec ranije. Ostalo je još 200 do 300 metara da se probije i desna cijev, što će biti završeno na vrijeme. Radovi se odvijaju svojim tokom tako da ćemo prvu fazu završiti u planiranom roku, a ona je koštala 18 miliona eura" - rekao je Karić te je dodao da će druga faza radova biti znatno lakša.

Tunel Vijenac, dužine od skoro tri kilometra, najduži je u BiH i bit će jedan od najmodernijih i najopremljenijih tunela u regionu.

"Za drugu fazu radova već su stigle dvije ponude bh. firmi, a vjerujem da će bh. kompanije, koje su se pokazale itekako sposobnim u prvoj fazi tunela, dobiti i poslove nadzora. Osim 24 miliona eura za unutrašnje radove, bez elektroinstalacija, bit će potrebna još tri miliona eura za dodatnu opremu, signalizaciju, protivpožarnu zaštitu, videonadzor. Ima još dosta posla, ali će tunel biti završen za godinu" - istakao je Karić.

Kada je u pitanju probijanje tunela, Karić kaže da su ti radovi obavljeni po tzv. austrijskoj metodi građenja.

"Austrijska metoda podrazumijeva gradnju tunela iz tri nivoa kopanja. Prvo ide tzv. kalota, zatim druga faza, zvana stepenice, te se na kraju postavljaju temelji. Riječ je o gradnji od vrha prema dnu sa miniranjem, a radi se o evropskim standardima gradnje tunela" - rekao je Karić.                                             

Tunel Vijenac spada među pet najdužih u bivšoj Jugoslaviji, a što je najvažnije - bit će jedan od najsigurnijih.

Tunel će imati devet pješačkih ulaza za evakuaciju, dvije trake za vozila u slučaju bilo kakve nesreće. Bit će povezan videonadzorima. Imat će radiodojave. Sve će biti uvezano u jedan elektronski sistem na centrali na Drivuši, s kojeg će se sve nadgledati, dok će posebna priča biti hidrantska mreža i zaštita od požara.

(Dnevni avaz/sa-c.net)

Danas je u prostorijama JP Cesta FBiH organizirano javno otvaranje tenderskih ponuda za završetak radova na lotu 1 sarajevske obilaznice.

Do isteka zakonski predviđenog roka, pristiglo je pet ponuda i to: Bh. konzorcij- GP Put Sarajevo, Euroasfalt Sarajevo i GP ŽGP Sarajevo, Alpine-Bau, JV Cesta Varaždin, Integral inžinjering i Granit Skoplje, Osijek Koteks i JV Strabag i HP Investing.

Nakon raskida ugovora sa SCT-om, s predstavnicima finansijskih kreditnih institucija dogovoreno je da se uradi presijek stanja izvršenih radova na lotu 1 te novi predmjer radova. Ugovori za nastavak dijela radova na lotu 1 potpisani su u septembru ove godine sa ŽGP-om i Hidrogradnjom koji su završili interventne radove na lotu 1, što je veoma značajno- jer je time spriječeno propadanje do sada izgrađenih objekata na ovom dijelu sarajevske obilaznice.

Novi tender za završetak preostalih radova na lotu 1 sarajevske obilaznice, uz saglasnost kreditora, odnosno međunarodnih finansijskih institucija (EBRD, EIB i OPEC Fond for International Development -OFID), raspisan je 4.10.2011. godine, a zatvoren 18.11.2011. godine. Tender je raspisan prema kriterijama kreditora, koje su prihvatile i državna i federalna vlada. Posao će, prema tim kriterijima, dobiti najpovoljniji ponuđač koji ispunjava sve propisane uvjete -tehničke, finansijske, reference i sl.

Evaluaciji ponuda pristupljeno je odmah, a javnost će o rezultatima ovog tendera i odabiru novog izvođača radova biti obaviještena odmah nakon okončanja procesa evaluacije ponuda.

(eKapija)

Federalna Vlada je Parlamentu predložila da po hitnom postupku razmotri dopunu Zakona o eksproprijaciji, koja propisuje obeštećenje u visini građevinske vrijednosti određenom broju bespravnih graditelja stambenih objekata na trasi koridora 5-C te na trasama drugih dviju planiranih autocesta u Federaciji. Propis je trenutno u proceduri, predviđen je kao druga tačka dnevnog reda za sjednicu Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, sazvanu za 21. decembar, i to kao izuzetak od generalnog pravila da naknada, u slučaju eksproprijacije, slijedi samo legalnim graditeljima. Stupit će na snagu samo ako ga uvaže oba parlamentarna doma koji će ga razmatrati pod službenim nazivom Prijedlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Odnosi se na bespravnu stambenu gradnju nastalu u vrlo spesifičnim okolnostima, koja je bila krajnje nužna za graditelje uglavnom iz veoma osjetljivih socijalnih grupa, koji su po ratnom izbjeglištvu iz svojih domova i raseljeništvu oformili novi, jedini krov nad glavom za porodicu. Nadležni ih nisu ometali u vrijeme gradnje, što je sadašnja vlada također uvažila kao okolnost zbog koje imaju pravo na naknadu zbog namjeravane eksproprijacije.
Predložena zakonska dopuna rezultat je rasprave koja je imala u vidu sve aspekte fenomena bespravne gradnje i osobitosti takve gradnje na trasi Sarajevske zaobilaznice kao dijelu koridora 5-C, obrazloženo je.
Dopuna se odnosi i na kompenzaciju za eksproprijaciju kuća duž trasa planiranih autocesta Tuzla-Brčko-Orašje, kao i Tuzla-Žepče. Obeštećenje je planirano u građevinskoj vrijednosti - jer je ipak riječ o bespravnoj gradnji - a ne u tržišnoj protuvrijednosti, kakva bi slijedila legalnim graditeljima, naveo je predlagač.

Prema podacima preduzeća Atoceste FBiH, radi se o nekih 90 objekata, izgrađenih do kraja prošle godine, čiji bi graditelji ispunjavali uvjete za takvu kompenzaciju. Uvjet da je dobiju je i prijavljeno boravište, a novac za naknade osigurat će im preduzeće Autoceste. Kompenzacija nije predviđena i za bespravne graditelje poslovnih objekata i vikend kuća.
Razlog za eksproprijaciju je osiguranje uvjeta za ubrzanje izgradnje ključne saobraćajne infrastrukture, navedeno je iz Vlade.

(FENA)

Priče da su urađeni projekti za 297 kilometara novih autocesta na koridoru 5c su lažne. U Federaciji BiH izgrađeno je 37 kilometara novih cesta, a urađeni su projekti za još svega 40 kilometara. Drugim riječima, kada bi ovog trenutka i bile osigurane milijarde eura, ne može se izgraditi više od tih 40 kilometara. Sredinom marta će biti “napadnuto nekoliko pravaca” i nije pretjerivanje već sada najaviti da će FBiH od ovog proljeća postati veliko gradilište, ma koliko se to u ovom trenutku činilo nerealnim. 

Premijer Nermin Nikšić najavljuje početak izgradnje četiri nove dionice, a Vlada je iz svog proračuna već osigurala 20 miliona maraka koje će na upravljanje dobiti javno poduzeće Autoceste. Nikšić kaže da će taj novac poslužiti za osiguravanje povoljnih kredita, a to će opet omogućiti da se osigura najmanje 100 miliona eura za gradnju novih cesta.

Federalni ministar prometa i veza Enver Bijedić je precizan – prioritet su koridor 5c, autocesta od Žepča, preko Tuzle i Brčkog do Orašja u dužini od 140 kilometara, zatim cesta Lašva – Donji Vakuf i ona od Bihaća prema središnjoj Bosni. Kako stvari stoje, Vlada će izdati koncesiju za autocestu Žepče - Tuzla – Brčko – Orašje i nekoliko moćnih zapadnoeuropskih kompanija je zainteresirano, a neke su Ministarstvu prometa i veza već dostavile svoja pisma namjere. Detalji se još ne otkrivaju javnosti, a razgovori su u toku i, kako saznajemo, daleko su odmakli.

Do kraja juna će biti završena izgradnja ceste Bijača – Zvirovići u dužini od deset kilometara i ona će koštati ukupno 2,3 miliona eura, a ove i iduće godine u izgradnju novih cesta u Hercegovini će biti uloženo oko 60 miliona eura. Posebno je bitno da će se u cestovnom smislu Međugorje potpuno otvoriti prema svijetu.
Trenutačno se radi na izgradnji cesta od Kaknja do Drivuše u dužini 16 kilometara i tunel Vijenac. Osim toga izrađuju se projekti za dionice Lašva - Travnik u dužini od 24 kilometra, Tuzla – Brčko – Orašje dužine 67 kilometara, Žepče – Tuzla (60 kilometara) i za dionicu od Tarčina do Konjica. Također, u toku su tenderske procedure za dionice Vlakovo – Tarčin ( 20 kilometara), Svilaj – Odžak (deset kilometara) i za zeničku zaobilaznicu Drivuša – Banlozi (11 kilometara).

Prema sadašnjim procjenama stručnjaka, kada se završe nova projektiranja i tenderska procedura, u iduće dvije godine u Federaciji BiH će biti izgrađeno ukupno 56 kilometara cesta na pravcu koridora 5c koji prolazi kroz BiH u ukupnoj dužini od 330 kilometara. Računa se da će izgradnja tih 56 kilometara plus deset kilometara sarajevske zaobilaznice koštati oko 500 miliona eura.

Treba posebno istaknuti da je Europska banka za obnovu i razvoj još 2009. godine odobrila Federaciji BiH 180 miliona eura za izgradnju novih cesta. Pola grace razdoblja je već iskorišteno i na teret FBiH palo je dva milijuna maraka troškova koje mora platiti. Isključivi krivac za taj nepotrebni milionski trošak, bolje reći štetu nanesenu poreznim obveznicima, su bivše vlasti. Naime, Europska banka za obnovu i razvoj kao kreditor postavila je uvjet da se formira poduzeće Autoceste, bivša Vlada je na to pristala, ali se nije mogla dogovoriti o sjedištu te tvrtke. Tako je upropašteno, odnosno u vodu bačeno, milion eura.

Također i Europska investicijska banka od 2009. godine odobrila je 166 miliona eura za izgradnju novih cesta u Federaciji BiH. Grace razdoblje u ovom slučaju nije korišteno, a do sada je potrošeno oko 35 miliona eura. 

(Dnevni List)

Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar obavještava kako je završena predkvalifikacijska procedura za izbor izvođača za dionice Koridora Vc Vlakovo - Lepenica i Lepenica - Suhodol.

Ukupna dužina ovih dionica je 15 kilometara s planiranom vrijednosti ugovora od 120 milijuna eura, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Inače, navedene dionice trebaju se financirati kreditnim sredstvima Europske investicijske banke. Tehnički pregovori za ovaj kredit završeni još su 2010. godine.

Iz JP Autocesta FBiH d.o.o. Mostar apeliraju na nadležne institucije da se inteziviraju aktivnosti na okončanju postupka odobrenja ovog kredita kako bi radovi mogli početi tijekom ljeta

Lista predkvalifikacijskih tvrtki za izgradnju dionice Vlakovo – Lepenica: Azvi SA Španjolska, Cooperativa Muratori & Cementisti Italija, Cengiz Insaat Turska, Porr Bau Gmbh Austrija, Strabag AG Austrija, Joint Venture: Impresa Pizzaroti – Salini Costruttori Italija, Joint Venture: Nurol Insaat- Yuksel Insaat Turska, Alpine Bau Gmbh Austrija, Joint Venture: Viadukt – Euroasfalt Hrvatska/BiH.

Lista predkvalifikacijskih tvrtki za izgradnju dionice Lepenica – Suhodol: Joint Venture: Nurol Insaat- Yuksel Insaat Turska, Strabag AG Austrija, Toto Costruzioni Generali Italija, Cengiz Insaat Turska, Azvi SA Španjolska, Joint Venture: Max Bogl- Zagorje Tehnobeton Njemačka/Hrvatska, Cooperativa Muratori & Cementisti Italija, Hidroelektra- Niskogradnja Hrvatska, Joint Venture: Impresa Pizzaroti – Salini Costruttori Italija, Porr Bau Gmbh Austrija, Alpine Bau Gmbh Austrija, Joint Venture: Euroasfalt-Viadukt BiH/Hrvatska.

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar u toku mjeseca marta 2012. godine će poslati zahtjev predkvalifikovanim kompanijama za dostavu finansijskih ponuda. Nakon objave poziva za tender kompanije imaju rok od 60 dana da predaju svoje ponude za izgradnju pojedinih dionica.

(jpautoceste.ba)

Danas postoji politička volja za izgradnju koridora 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom tog autoputa i drugih cesta, rekao je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH, u intervjuu za "Nezavisne". U pisanim odgovorima Hadžić je istakao da se BiH suočava s velikim finansijskim problemima sve više i da je jedan od mogućih načina gradnje putem koncesije.

"A1 jug je u FBiH i to svakako može biti jedan koncesijski projekat s učešćem Vlade FBiH oko 25 odsto. A1 sjever ima smisla samo ako bude jedan koncesijski projekat na teritoriji dva entiteta s učešćem Vlade FBiH oko 30 odsto. U tom slučaju ovo ministarstvo i Državna koncesijska komisija bi u okviru nadležnosti i zakona vodili koncesijski projekat", rekao je Hadžić.

Uvjeren je da je to najbolji način nastavka izgradnje autoceste, s obzirom na velike potrebe ulaganja u izgradnju željeznica, vodnog transporta i drugih važnih cesta.

"Entitetski premijeri su shvatili važnost ovakvog pristupa. Mnogi evropski konzorciji zainteresovani su za gradnju u našoj zemlji. Izgradnja njihovih autoputeva je završena, a mehanizacija i ljudstvo na raspolaganju. Ipak, dajemo prednost domaćim konzorcijima jer kao nadležno ministarstvo želimo aktivno učestvovati u ekonomskom oporavku BiH i omogućiti našim ljudima ne samo da rade na izgradnji bh. autoputeva već da uspiju na inozemnom tržištu rada", kaže Hadžić.

NN: Neutrošeno je blizu 300 miliona eura za koridor 5c i za to BiH plaća penale. Ko opstruira gradnju i kako mislite promijeniti tu situaciju?

HADŽIĆ: Ministarstvo finansija i trezora BiH nadležno je ministarstvo za to pitanje. Koliko god da se plaća u smislu penala, makar to bila jedna KM, previše je i nema opravdanja za to. Politička situacija u BiH danas i unazad nekoliko godina potpuno se razlikuje. Ne bih govorio o prošlosti. Reći ću samo da danas postoji politička volja za izgradnju koridor 5c i naći ćemo rješenja za sve eventualne probleme u vezi s gradnjom autoputa i drugih cesta. Koridor 5c je neophodan za napredak zemlje, od ekonomskog do socijalnog. 

NN: Rok za izgradnju koridora 5c kroz BiH bio je 2017. godina i biće probijen. Kada je realno da građani i država dobiju ovaj autoput?

HADŽIĆ: Kad govorimo o dokumentaciji, različite dionice su u različitom stepenu prireme: Odžak - Karuše, završeni glavni projekti i najavljuje se koncesijski pristup u RS; Karuše - Banlozi (Zenica sjever), glavni projekti će biti finansirani iz IPA sredstava; Tarčin - Konjic, FBiH finansira glavni projekat; Konjic - Mostar, glavni projekti će biti finansirani iz IPA; Mostar - Počitelj, dokumentacija je djelimično urađena. Kad govorimo o završetku izgradnje do kraja 2014. godine mislimo na dionice Svilaj - Odžak (10 kilometara), Banlozi - Drivuša (12 kilometara), Drivuša - Kakanj (15 kilometara, uključujući tunel Vijenac tri kilometra), Jošanica - Vlakovo (12 kilometara (uključujući priključak za Sarajevo), Vlakovo - Tarčin (20 kilometara) i Počitelj - Bijača (20 kilometara). Autocesta na koridoru 5c je na obilaznici Sarajevo, koja se neće plaćati, a podijeljena je na dva dijela A1 sjever (Svila - Jošanica) i A1 jug (Vlakovo - Bijača). Te dvije autoceste su značajno različite po više kriterija i treba ih odvojeno posmatrati jer svaka za sebe čini jednu logičnu cjelinu u pogledu isplativosti, zakonodavne nadležnosti, saobraćaja, industrije, stanovništva, potencijalnih investitora.

(Nezavisne Novine)