PROJECT DESCRIPTION:

Soon...

OPIS PROJEKTA:

Tunel Vijenac je do sada najveci infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini. Ukupna dužina tunela je veća od 2.900 m, zavisno od cijevi, dok dužina obje tunelske cijevi iznosi 5680m. Vrijednost projekta je procijenjena na 62 miliona eura. S obzirom da je tunel Vijenac dio pan-evropskog koridora Vc, i standardi po kojima se tunel radi su u skladu sa evropskim normama, tj. u potpunosti se poštuje evropska direktiva o sigurnosti u tunelima. 

Na svakih 250 m se nalazi veza između dvije tunelske cijevi, kao pješacka - evakuaciona veza, dok se na svakih 1.000 m nalaze prolazi (ukupno dva) za pristup vozilima. Tunel će biti opremljen svim sigurnosnim sistemima: promjenljivom signalizacijom, vatrodojavom, hidrantskom mrezom, radio vezom, video nadzorom, a upravljanje će se vršiti u elektronskom centru za održavanje i kontrolu prometa (COKP) na Drivuši.

Tunel Vijenac spada među pet najdužih tunela u bivšoj Jugoslaviji, i što je najvažnije, biće jedan od najsigurnijih. Tunel spaja dionicu autoputa na Koridoru Vc Kakanj - Bilješevo.

PHOTO UPDATE - 01. 03 .2013. (JP Autoceste FBiH)

PHOTO UPDATE - 18. 04. 2012.

PROJECT DESCRIPTION:

Soon...

OPIS PROJEKTA:

U Sarajevu je 21. maja 2012. godine, potpisan Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, poddionica Suhodol – Tarčin.
Realizacijom ovog ugovora stavit će se u funkciju novih 5,00 km autoceste na Koridoru Vc, na kojem je najznačajniji objekat tunel Suhodol koji je dužine oko 2.800 metara. Osim ovog tunela značajni objekti na ovoj poddionici su tunel Tarčin dužine oko 400 metara, most Bijela dužine oko 90 metara, te petlja Tarčin preko koje će biti omogućeno povezivanje sa magistralnom cestom M17. 
Na osnovu međunarodno provedenog natječaja, Evropska banka za obnovu i razvoj je 27.04.2012. godine dala saglasnost na evaluacioni izvještaj tenderske komisije JP Autoceste FBIH za projekat izgradnje autoceste na poddionici Suhodol - Tarčin. Prema navedenom izvještaju predloženo je da ugovor bude dodjeljen kompaniji iz Turske Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. Nakon dobivene saglasnosti od strane EBRD-a, JP Autoceste su primili bankarsku garanciju u iznosu od 11.515.540,78 eura za dobro izvršenje posla čime su se stekli uvjeti za potpis navedenog ugovora.
Za partnera za izgradnju poddionice Suhodol Tarčin izabrana je domaća kompanija Euroasfalt d.o.o. Sarajevo.
Ugovor su potpisali Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i Kemal Unluer, generalni direktor Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. Supotpisnici ovog ugovora bili su federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić i Asim Cengiz, član Uprave Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret  a.s. 
Potpisivanju Ugovora također su prisustvovali premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, Damir Hadžić ministar komunikacija i prometa BiH, ambasador Republike Turske Ahmet Yildiz, Predsjednik Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s. Mehmet Cengiz.
Ovim ugovorom, vrijednim  115.155.407,78 eura, počinje izgradnja novih pet kilometara autoceste na južnom dijelu Koridora Vc. 
Ugovoreni rok za završetak radova iznosi 28 mjeseci.
Potpisivanjem ovog ugovora započinje se izgradnja dionice Vlakovo – Tarčin čija je ukupna dužina 20 km.

SIGNING A CONTRACT

PROJECT DESCRIPTION:

The route of XII Transfersal begins directly in front of the bridge over the Miljacka river, and represents a continuation of LOT 2b of Sarajevo Bypass. The project of Stup interchange, as part of XII Transversal and currently the busiest and most frequently used road junction in the area of Sarajevo Canton and beyond, consists of: reconstruction of existing ramps B and D and new project of ramps A and C; therefore the Stup interchange takes a new shape (‘clover’) with all required dynamic, traffic related and aesthetical elements.

OPIS PROJEKTA:

Dionicu autoputa na koridoru 5C od Vlakova do Tarčina, čija je vrijednost oko 300 miliona maraka, neće moći graditi naše firme zato što nijedna ne ispunjava tražene uvjete. Ova dionica podijeljena je na tri poddionice, a izbor izvođača trenutno je u toku. 

Primjerice, na poddionici Vlakovo - Lepenica uvjet je da je firma u posljednjih pet godina imala godišnji promet od 52 miliona eura. Drugim riječima, to je promet od pola milijarde maraka za pet godina. S obzirom na to da nijedna naša kompanija ni izbliza ne ispunjava ovaj uvjet, one neće moći konkurirati za ovaj posao. Slična je situacija i s poddionicama Lepenica - Suhodol i Suhodol - Tarčin.  

U sva tri slučaja naše kompanije mogu konkurirati samo u konzorciju s nekom stranom firmom, koja će biti nosilac posla - one bi bile samo partneri, ili naknadno mogu sklopiti ugovore kao podizvođači.

Uvjet banaka je da je firma u posljednjih pet godina imala godišnji promet dvostruko veći od vrijednosti projekta za koje se raspisuje tender. Naprimjer, ako je projekt vrijedan 50 miliona eura, uvjet je da godišnji promet bude 100 miliona. 

Za BiH su kriteriji sniženi na "jedan naprema jedan". Vrijednost poddionice Vlakovo - Lepenica je pedesetak miliona eura, pa je uvjet da je firma imala isti toliki godišnji promet u posljednjih pet godina. Ipak, ostaje činjenica da će sav kajmak na ovoj dionici, južno od Sarajeva, pokupiti strane firme, a da će naše kompanije kupiti samo mrvice s poda. 

( Dnevni Avaz )

Slovenska kompanija Primorje, koja u BiH gradi tunel Vijenac, nalazi se u velikim finansijskim problemima koji su doveli do otpuštanja oko 200 radnika, od čega je njih 135 bilo zaposleno na neodređeno vrijeme. Kako piše slovenski list Delo, uprava preduzeća i predstavnici sindikata tokom ranijih susreta utvrdili su kriteriji za otpuštanje, a očekuje se da će tokom današnjih pregovora biti postignut sporazum o isplati otpremnina, ali i o isplati septembarske plate koju duguju radnicima.

Posljednji izvještaj pokazuje da Primorje bankama duguje 200 miliona eura, a svojim dobavljačima dodatnih 112 miliona eura. Njihova potraživanja od kupaca iznosila su nešto manje od 100 miliona eura, a finansijsku sliku dodatno narušavaju i garancije čiji je opseg bio veći od 170 miliona eura.

Brod koji tone prošlog mjeseca napustio je i predsjednik Upravnog odbora Dušan Črnigoj koji je dao neopozivu ostavku. Na njegovo mjesto došla je Marjana Novak koja sa novom upravom najavila hitan program sanacije preduzeća.

Problemi sa kojima se susreće Primorje sve više podsjećaju na neslavan kraj kompanije SCT- koja je u našoj zemlji imala ugovorene milionske poslove, koji su raskinuti kada je ova kompanija bankrotirala. SCT još nije isplatio novac velikom broju bh. građevinskih kompanija koje su za njih radile kao podizvođači i koje do svojih potraživanja moraju doći putem suda.

Podsjećamo, Primorje kao drugoplasirana kompanija na tenderu dobilo priliku nastavi započeti posao na izgradnji tunela Vijenac, nakon što je 1.2.2011. godine raskinut ugovor sa slovenačkom kompanijom SCT iz Ljubljane. Ravnoravni partneri u ovom projektu su domaće firme Euroasfalt, Hidrogradnja i ŽGP iz Sarajeva.

Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Vijenac, dužine tri kilometra, iznosi 62.081.529,52 eura, a radovi se finansira kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj.

Ensad Karić, direktor Javno preduzeća Autoceste FBiH, kratko je istakao da su "dobili pismo u kojem ih nova uprava Primorja uvjerava da se dešavanja u firmi u Sloveniji neće odraziti na izvršenje ugovora na tunelu Vijenac". No, drugi investitori sa kojima Primorje ima potpisan ugovor već su počeli prijetiti otkazivanjem ugovora, ukoliko Slovenci ne budu u stanju obaviti posao u skladu sa dogovorenom dinamikom.

Ivan Plevnik, voditelj projekta, potvrdio je da Primorje nije završilo izgradnju Koruškog regionalnog centra za upravljanje otpadom KOCEROD u roku koji njihov zastupnik dao prilikom posjete predstavnika Evropske komisije.

Zbog problama s likvidnošću te poteškoća u plaćanja kooperanata, Primorje kasni s dovršetkom projekta vrijednog 19,5 miliona eura. "Novo vodstvo kompanije ima sedam dana da odgovori na naše zahtjeve, a ukoliko nam se ne izjasne o ovom pitanju, ozbiljno ćemo razmotriti raskidanje ugovora", kaže Plevnik za Delo.

Rok puštanje u rad pogona je juni 2012. godine, u protivnom koruške općine će morati vratiti 19,5 miliona eura koliko je uložili Evropska unija.

 (eKapija)

Dionica autoputa na koridoru 5C Suhodol - Tarčin vrijedna 113 miliona eura, koju će uskoro početi graditi bh. kompanije, bit će jedno vrijeme potpuno beskorisna ako se hitno ne počnu graditi i druge dvije dionice koje bi s njom bile spojene, a koje su blokirane zbog ministra finansija BiH Dragana Vrankića. 
Tri dionice: Vlakovo - Lepenica, Lepenica - Suhodol i Suhodol - Tarčin, čine cjelinu dugu 20 kilometara. One idu potpuno novom trasom, ne slijedeći putanju postojeće magistralne ceste. Zbog toga, ako bi se sagradila samo jedna od ove tri dionice, ona bi završavala na livadi i ne bi imala nikakvu funkciju.  

Jučer je objavljeno da su pet bh. i jedna hrvatska kompanija ponudile najnižu cijenu za gadnju dionice Vlakovo - Tarčin, koju finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Radovi bi trebali početi veoma brzo. No, prema planu, druge dvije dionice trebale bi se finansirati kreditom Evropske investicijske banke (EIB). Riječ je o kreditu od 166 miliona eura koji je blokirao ministar Vrankić. On je, podsjetimo, prije nekoliko mjeseci odbio dati saglasnost da bude povučen novac od ovog, ranije dogovorenog kredita, uz obrazloženje da BiH već ima veliki broj stranih sredstava koja se ne koriste! 

(Dnevni Avaz)

Krediti koje su institucije iz Bosne i Hercegovine uzele u međunarodnim finansijskim organizacijama, a koji nisu iskorišteni, 30. septembra ove godine dostigli su iznos od čak 1.875.297.904 KM, potvrdilo je Ministarstvo finansija i trezora BiH. 

Zbog toga su samo za devet mjeseci ove godine plaćene ukupno 1.293.224 marke komitmenta, naknada koje se plaćaju na neiskorišteni dio kreditnih sredstava.

''Komitment je definiran generalnim uslovima poslovanja nekih kreditora kao što su Međunarodni monetarni fond, Evropska banka za obnovu i razvoj, Njemačka razvojna banka... i obično je određen kao fiksni procent koji se obračunava na neiskorišteni iznos'', pojašnjavaju u Ministarstvu. 

Također, dodaju da zajmoprimalac plaća ovu naknadu kao kompenzaciju za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno za osiguranje isplate kreditnih sredstava na specificirane datume u budućnosti. Uz to, ovo je i naknada na garanciju da će kreditor osigurati sredstva na ugovoreno vrijeme u budućnosti po ugovorenim kamatnim stopama, bez obzira na uvjete na finansijskom i kreditnom tržištu. 

Najviše neiskorištenih kredita, u iznosu od 753 miliona maraka, institucije iz BiH imaju u Evropskoj investicijskoj banci. Među ostalim projektima koji nisu realizirani, a za koje je ova banka odobrila kredite jesu koridor 5C - druga faza (256 miliona), bolnice u RS (170 miliona), voda i kanalizacija u FBiH (115 miliona)...

Njemačka razvojna banka također je odobrila niz kredita za projekte u BiH koji nikada nisu ugledali svjetlo dana.

Među ukupno odobrenim kreditima (273 miliona maraka) jesu novci za Vjetroelektranu Mesihovina, sanaciju Hidroelektrane Rama, sanaciju vodovoda u unsko-sanskoj regiji, Hidroelektranu Cijevna 3, vodosnabdijevanje Banje Luke...

Nisu utrošena, između ostalog, ni sredstva japanske vlade, koja je odobrila 181 milion KM kredita za Termoelektranu Ugljevik; kao ni 166 miliona koje je odobrila Evropska banka za obnovu i razvoj za regionalne puteve, željeznice, zračni saobraćaj, koridor 5C, petlju Mahovljani, plinofikaciju Srednjobosanskog kantona...

31. decembar 2012.

1,7 milijardi KM kredita koji se ne koriste

3 miliona KM penala plaćeno 2012. 

30. septembar 2013. 

1,8 milijardi KM kredita koji se ne koriste 

1,2 miliona KM penala plaćeno za devet mjeseci 2013.

(Dnevni avaz/sa-c.net)

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Renzo Daviddi izjavio je da Unija podržava izgradnju autoputeva u Republici Srpskoj i FBiH te da je posebno zainteresovana za ubrzanje izgradnje koridora Vc, kao dijela transevropske mreže autoputeva.

Daviddi je najavio da će radi podrške ubrzanju izgradnje koridora Vc, u Sarajevu, 16. novembra, biti održan sastanak na najvišem nivou kojim će predsjedavati šef Generalnog direktorijata za proširenje Evropske unije Stefano Sanino, te je pozvao predstavnike Ministarstva saobraćaja i veza RS-a da učestvuju na ovom sastanku.

O izgradnji tog koridora, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju RS-a, Daviddi je danas razgovarao s resornim ministrom u RS-u Nedeljkom Čubrilovićem, koji je kazao da je Ministarstvo saobraćaja i veza RS-a zainteresovano da se završi i dio koridora Vc, na relaciji Doboj–Šamac–Jakeš, u dužini od oko 46 kilometara, i zatražio podršku EU i odobrenje sredstava predviđenih za ovakve infrastrukturne projekte.

Čubrilović je, kako je saopćeno iz resornog ministarstva, upoznao zamjenika šefa Delegacije EU u BiH, da je za RS prioritet završetak izgradnje autoputa Banja Luka–Gradiška i autoputa Banja Luka–Doboj.

(FENA)

Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH organizovalo je jučer u Mostaru Javna rasprava na temu "Nacrt prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH Autocesta na koridoru Vc". Na raspravi su se mogla čuti mišljenja predstavnika državnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih institucija te mišljenja struke o novoj alternativi južne trase Koridora Vc, odnosno područja Počitelj - Blagaj.

Prema riječima doc. dr. Amira Fejzića, člana IPSA Instituta iz Sarajeva, riječ je o novoj trasi koja bi obilazila naseljeno područje Blagaj i koja bi u odnosu na prethodnu bila pomjerena za oko 360 metara.

"Nadam se da će doći do izmjene trase jer se varijanta koja obilazi naseljeno područje Blagaja po svim kriterijima pokazala kao povoljnija i kreira više vrijednosti za samo društvo, odnosno za državu BiH“, kazao je Fejzić.

U izjavi za novinare resorni ministar Desnica Radivojević izrazio je zadovoljstvo današnjom raspravom kazavši kako će ministarstvo prostornog uređenja napraviti izvještaj u koje će biti ugrađene sve današnje primjedbe i sugestije, te kroz daljnje rasprave sve prilagoditi da bi se dobio što bolji prostorni plan autoceste na koridoru Vc.

Ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović kazao je kako je današnja rasprava pomoć predstavnicima institucija koje će morati donijeti konačnu odluku, da je kompromis različitih stavova jedino rješenje, te da vjeruje kako će sve ono što je danas rečeno biti pismeno dostavljeno Ministarstvu prostornog uređenja FBiH i biti uvaženo.

Po mišljenju ministra financija i trezora BiH Dragana Vrankića, današnja rasprava pokazala je kako još postoji mnogo podijeljenih mišljenja, istaknuvši kako Koridor Vc treba vratit struci jer je u njega ušla politika.

"Poručujem da smo već osigurali sredstva, da imamo razumijevanja međunarodnih financijskih institucija, ali mi očito nismo spremni, spretni ni sposobni to i realizirati. Mi smo osigurali sredstva za dionicu Počitelj - Bijača od 21 kilometar, a sada mijenjamo projekat.

Izbacimo politiku iz Koridora, napravimo ono što je realno, dajmo da to struka uradi i hajdemo raditi Koridor. Možemo osigurati sredstva, treba nam još dodatna strategija za privatno i javno partnerstvo i da završimo Koridor što prije", kazao je Vrankić.

Javna rasprava na istu temu planira se održati i u Sarajevu 11. novembra.

(FENA)